Najpoznatija tuzlanska mesnica halal certificirana
U povodu uspješne implementacije zahtjeva Halal standarda BAS 1049:2010, Agencija za certificiranje halal kvalitete upriličila je dodjelu halal certifikata OR Mesnica Beširević iz Tuzle. Halal certifikat vlasniku Mesnice Beširević, gospodinu Ameru Bešireviću uručio je direktor Agencije, mr. Damir Alihodžić.
U Istanbulu počeo World Halal Summit 2019
Jučer je u Istanbulu počeo World Halal Summit 2019 koji se organizira pod pokroviteljstvom zemalja Organizacije islamske kooperacije (OIC). Ovo je peti po redu Samit kojem prisustvuju predstavnici kompanija, certifikacijskih i akreditacijskih tijela, ekperti, naučnici, stručnjaci, studenti i drugi akteri iz oblasti halal industrije iz 80 zemalja.
Samit će trajati do 01. decembra 2019. godine, a na njemu će se govoriti na teme iz oblasti halal standardizacije, akreditacije, turizma i halal life-style, te islamskoj ekonomiji i bankarstvu.
Uporedno sa Samitom, održava se 7. OIC Halal Expo na kojem izlaže 316 domaćih i stranih kompanija iz 35 zemalja. Kompanije su iz sektora hrane i pića, finansija, turizma, kozmetike, medicine, hemije, ambalaže i pakovanja. Očekuje se da će sajam posjetiti oko 40.000 posjetilaca.
Ovim događajima prisustvuju i predstavnici Agencije za certificiranje halal kvalitete BiH. Oni će prisustvovati u radu samita kako bi se upoznali sa kretanjima, trendovima i problemima unutar halal industrije. Također, planirano je da sa učesnicima samita zajedno posjete sajam.
BiH je prirodna Muslim-friendly destinacija
Turizam u BiH kroz godine se nametnuo kao najvažnija grana privrede koja ima snažan rast i rezultat, ali kako bi tako i ostalo, od iznimne je važnosti ići ukorak sa svjetskim trendovima i svakome gostu ponuditi sve ono što mu je potrebno kako bi se u našoj zemlji osjećao opušteno kao kod kuće. Halal turizam definitivno je jedan od njih, kaže u razgovoru za Akta.ba portal direktorica hotela “Pino Nature”, Aida Terzić.
Po njenim riječima mnoge svjetske turističke velesile koje su po prirodi nemuslimanske poput Australije, Velike Britanjie, Japana, Singapura i slično objeručke su prihvatile muslim i halal friendly koncepte kako bi se na što bolji način prilagodili velikoj potražnji halal turista.
“BiH sama po sebi ne samo da ima odličnu perspektivu za implemantaciju i ponudu Halal turizma nego je BiH i po prirodi muslim- friendly destinacija u kojoj na svakom čošku pomenuti turista može pronaći džamiju gde će obaviti svoj namaz, te pronaći Halal certificirane ili muslim friendly restorane i hotele što će njihov boravak učiniti mnogo opuštenijim i potpunijim”, naglašava Aida Terzić.
Muslim friendly destinacije su hit u svijetu. Koliko ste Vi Vaše poslovanje prilagodili ovom standardu?
Iako je Halal turizam relativno novi trend koji se u svjetskoj turističkoj industriji pojavio prije otprilike šest godina, Relax Tours je ovu šansu odmah prepoznao i već 2015. certificirao svoju kompaniju sa Crescent rating akrecitacijom čije je sjedište u Maleziji a koja ovu agenciju akredituje kao Muslim-friendly ocijenivši njen poslovni koncept, ture i usluge koje nudi, te osoblje koje je upoznato sa svim zahtjevima islamskih turista. Iste te godine Relax Tours završava izgradnju prvog Halal certificiranog hotela u BiH Pino Nature Hotel te kompletno svoje poslovanje kao i stroge kriterijume nabavke, održavanja i pripreme hrane prilagođava Halal standardu, u hotelu se odvajaju ženski termini za wellness, obezbjeđuju se odvojene prostorije za obavljanje namaza, toaleti se prilagođavaju potrebama pomenutih turista, postavljaju se u sobama usmjerenja za okretanja prema Kibli i slično. Sa druge strane Relax Tours kako za inozemne turiste tako i za lokalno stanovništvo u ponudi ima muslim-friendly ture poput Jerusalema, Irana i slično te smo veoma ponosni na činjenicu da smo također i prva agencija koja je počela organizovanje i odvođenje hiljade naših vjernika na Umru u sveta mjesta Mekka i Medina, te ove godine u pripremi imamo i Hadž.
Koliko Vam navedeno prilagođavanje pomoglo da lakše dođete do turista?
U svijetu trenutno ima oko 1,8 milijardi muslimana, a kako se povećava broj muslimana u svijetu i njihovo bogatstvo, tako raste i komercijalni interes za ovom kategorijom potrošača. U 2020. godini se očekuje 156 miliona turista koji će po procjenama Crescent rating kompanije potrošiti oko 220 miliona USD. Činjenica je da postoji ogromna tržišna potražnja te da je BiH zaista prirodna Muslim-friendly destinacija koja ovakvom turisti nudi apsolutno sve što on može zaželjeti. Od prirodnih ljepota, džamija na svakom koraku, halal restorana i hotela, frizerskih salona i bazena prilagođenih ženama, butika sa odjećom prema njihovim potrebama i slično onda zaista moramo na sve moguće načine, putem Turističkih zajednica, svjetskih sajmova turizma i slično najsnažnije i marketinški najagresivnije promovirati BIH kao Muslim-friendly destinacije i iskorititi ovaj nama prirodno blizak svjetski turistički trend. Naše kolege iz regije su ovaj koncept već davno prepoznale i implementirale iako su nemuslimanske zemlje u pitanju.
Prvi ste otvaranjem Hotela Pino pokrenuli jednu novu priču za Sarajevo, Trebević, BiH…Da li ćete na ovome stati ili imate u planu neke nove projekte, priče…?
Da to je bila jedna hrabra ideja i odluka moje majke koja je davne 2006. kupila taj plac bivšeg Prvog Šumara, koji je u to vrijeme bio apsolutno neprivlačan i svi su u to vrijeme Trebević zaobilazili u širokom luku. Nije bilo objekata u blizini, zemljište je bilo potpuno uništeno, zapušteno i niko nije nazirao da bi ikada ponovno mogao postati najatraktivnije izletište Sarajlija. Sjećam se da sam nakon kupovine zemljišta svaki vikend odlazila na Trebević i zvala majku po nekoliko puta moleći da krenemo sa izgradnjom jer sam osjetila da vibra postoji i da će se Trebević probuditi. Zvala sam i oca, a on bi mi svaki put odbrusio kako nije vrijeme za Trebević i kako tamo nema prostora za investicije. Bez obzira što me napadao i argumentima razuvjeravao da na Trebeviću ne treba ništa graditi, ja sam uporno svaki vikend sa porodicom odlazila na Trebević i zvala majku i oca moleći da krenemo sa investicijom. Ovo su bila “pluća Sarajeva” i šansa se nije smjela propustiti. Za razliku od oca majka je vjerovala u taj projekat čak prije 13 godina i napokon oživjela Trebević i vratila ga Sarajlijama otvaranjem Pino Nature Hotela u decembru 2015. godine. Naša vizija se pokazala ispravnom a otac je nakon toga preuzeo dirigentsku palicu oko samih izvođenja radova govoreći: “Ovo ste vi skovale plan, ja nisam bio za ovo”, ali je svakako na kraju preuzeo komplatnu gradnju i nadzor na sebe. Danas smo svi ponosni i sretni da je nakon Pino Hotela Trebević zaživio punim sjajem, te su se nakon toga nizali i drugi objekti i atrakcije poput Sarajevske žičare, Sunny Land-a, Villa Andrea, Level up i slično. Mnogo novih ideja za projekte svakako imamo, jer nam je od rođenja u krvi poduzetništvo, za drugačiji život ne znamo jer smo oduvijek svi bili izuzetno radna porodica, međutim život je kratak i nekada treba reći “dosta” sada stajemo, od danas živimo i izvlačimo se iz mašine poduzetništva koja nas melje 24 sata na dan. Smatram da smo dosta doprinijeli i društvu i zajednici isključivo svojim radom i trudom, ali da treba znati i stati na vrijeme.
Da li mislite da sadašnja ponuda koju Trebević ima može odgovoriti turistima u jeku sezone?
Otvaranjem Pino Nature Hotela, kao prvog objekta na Trebeviću vraćen je stari sjaj ovoj Olimpijskoj ljepotici, dodatno je doprinjelo otvorenje Sarajevske žičare te ostalih objekata na ovom području. Mi privrednici smo uradili svoje i “zakotrljali loptu”, međutim ono na čemu i dalje vlast treba da radi jeste rekonstrukcija postojećih te uređenje novih šetnica, cesti, i staza, te njihovo osvjetljenje, obilježavanje putokaza i brendiranje te promocija Trebevića kao mikrodestinacije. Imamo nešto jedinstveno u svijetu, a to je planina u srcu glavnog grada, čime se ne može pohvaliti niti jedna druga svjetska metropola i mišljenja sam da to zaista treba mnogo agresivnije promovirati.
Dosatni objekti, smještajni kapaciteti i restorani su na Trebeviću svakako poželjni jer mi jedni drugima ni u jednom trenutku nismo konkurencija nego nadopuna ponude. Što je ponuda veća i raznovrsnija, to je destinacija atraktivnija te svima nama privlači veće količine gostiju.
Hotel je u proteklih godinu dana dobio brojne nagrade upravo za dizajn i arhitekturu, koliko Vam to ide u prilog?
Pored mnogih svjetskih priznanja koja su dodijeljena Pino Nature Hotelu za arhitekturu i dizajn poput A Design Award, Meier van der Rohe, EHDA Hotel design award i mnoge druge, nama jedna od najznačajnijih je upravo ova posljednja “MEETINGS STAR – KONGRESNA ZVEZDA”. Riječ je o certifikatu koji dodijeljuje kompanija Toleranca iz Slovenije, a koji dokazuje usklađenost kongresnih kapaciteta i usluga s ocjenama i sistemom certifikacije Meetings Star. Ona provjerava više od 490 kriterija procjene koji su ključni za zadovoljstvo planera sastanaka.
Ljetna turistička sezona je iza Vas kakvi su pokazatelji, kako ste zadovoljni brojem ostvarenih noćenja? Odakle ste imali goste?
Ono što je važno jeste da i Pino Nature Hotel kao i Relax Tours bilježe konstanti trend rasta u svom poslovanju. Ove godine Pino Nature Hotel je ostvario porast od 10 posto u odnosu na prošlu godinu a gosti su bili iz Kuvajta, Katara, Australije, Španije, Kanade, Ujedinjeni Arapski Emirati, Saudijska Arabija, Malezija, Indonezija, Njemačka, Hrvatska, Srbija, Crna Gora, Turska te povećan broj turista iz Kine u odnosu na prethodne godine. Pino Hotel ima dvije visoke sezone a to su ljetna tokom mjeseca jula i avgusta te zimska tokom decembra i januara kada većina stanovništva kako lokalnog tako i stranog bježi iz zagađenih gradova na svježi planinski zrak. Ostatak godine se smatra srednjom ili niskom sezonom te je u tom periodu u Pino Hotelu aktuelan kongresni turizam koji i u periodima niske sezone kao što su oktobar i novembar ili mart i april omogućava profitabilno poslovanje hotelijerima, ugostiteljima i turištičkim djelatnicima. Moje mišljenje je da kongresni turizam u BiH ima mnogo veće šanse te da mu je potrebno posvetiti mnogo više pažnje po pitanju globalnog brendiranja Sarajeva i BiH kao jedne fantastične poslovne i kongresne destinacije. Sam podatak da susjedna nam Hrvatska namjerava do 2020. godine privući oko milion učesnika poslovnih skupova godišnje, te povećati njihove prosječne potrošnje daje nam signal da ovaj segment turizma moramo mnogo ozbiljnije shvatiti u budućem razvoju cjelokupne turističke ponude BiH. Šanse i prilike su velike budući da je kongresni turizam idealan model da se u isto vrijeme i suprotstavi ali i nadopuni masovni turizam koji BIH zadesi tokom visoke ljetne sezone. Fantastična je prilika da se zapravo produži odnosno zaokruži sezona kako bi turistički objekti, hotelijeri, ugostitelji i ostali turistički djelatnici imali kontinuirano profitabilno poslovanje bez velikih oscilacija ili prekida u radu u periodima niske sezone, zadržali bi se stalni radnici te poslodavci ne bi imali potrebu za konstantnim zapošljavanjem sezonske radne snage umjesto stalnih uposlenika.
Razgovarala: Elvira Kokor
Foto: Berjamin Nizić
Al Jazeera Business: BiH – izvoznik halal hrane
U ovosedmičnom izdanju Al Jazeera Business Magazin možete pogledati i gostovanje malezijskog ministra trgovine koji govori o aktuelnom stanju u Maliziji, njihovom odnosu prema halalu i ekonomskim vezama sa BiH
Od halal do tržišta Evropske unije. Kako bi nove izvozne perspektive mogle doprinijeti rastu bosanskohercegovačke privrede?
Gost Al Jazeera Businessa je Saifuddin Nasution Ismail, ministar trgovine Malezije.
Video pogledajte na linku: BiH – izvoznik halal hrane
Tranzicija jugoslavenskih brendova iz socijalističke u halal ekonomiju
Bivša Jugoslavija imala je površinu 256.000 km2 s tržištem od 23 miliona stanovnika. Komunističke vlasti planskom privredom unaprijedile su zatečene kompanije i osnovale niz novih fabrika i privrednih sistema čiji brendovi ne samo da su preživjeli tranziciju nego su se uspjeli i dodatno razviti u kapitalističkom sistemu.
Nakon prelaska iz socijalističke privrede u kapitalizam regionalni brendovi susreli su se s mnogim izazovima. Bez obzira na teško stanje i konkurenciju na otvorenom tržištu mnogi su uspjeli uhvatiti korak sa svjetskim kretanjima i trendovima kao što je koncept halal poslovanja.
Prateći svjetske trendove u proizvodnji i trgovini i uvođenju standarda kvaliteta, mnogi regionalni brendovi koji su nastali u komunizmu danas su postali prepoznatljivi halal proizvođači u Evropi i svijetu. Tu prirodnu tranziciju olakšalo je diplomatsko iskustvo bivše zajedničke države kroz Pokret nesvrstanih te interakciju muslimanskih populacija, koje se kreću u rasponu od 1,3% u Hrvatskoj, 50,7% u Bosni i Hercegovini do 94% na Kosovu.
Najveći proizvođači hrane od Slovenije do Sjeverne Makedonije već su godinama u sistemu halal kvalitete zbog zadovoljavanja potreba regionalnog tržišta, ali i izvoza na arapska tržišta, u zapadnu Evropu i države bivšeg Sovjetskog Saveza. Potrebno je naglasiti da udio nemuslimana među halal potrošačima raste jer su halal proizvodi prepoznati kao kvalitetni i zdravi.
Najpoznatiji primjeri regionalnih kompanija koje su cjelokupnu proizvodnju ili dio nje uveli u halal sistem kvalitete jesu “Kraš”, “Podravka”, “Franck”, “Dukat” (“Lactalis”), “Vindija”, “Argeta”, “Perutnina” Ptuj, “Mlinar”, AS grupacija (“Vispak”, “Klas”, “Agrokomerc”, Solana), “Ledo”, “Neoplanta”, “Zlatiborski”, “Yuhor” itd.
Poslovnu strategiju u halalu slijede i strane kompanije koje su kroz privatizaciju i greenfield investicije postale dio regionalne ekonomije. Pozitivni su primjeri “Meggle”, te “Lactalis”, “Imlek” itd.
Detalji o kompanijama nosiocima halal standarda i njihovim proizvodima mogu se pronaći na sajtovima nadležnih tijela za certifikaciju halal.ba i halal.hr. Nažalost, podaci o halal proizvođačima iz Slovenije, Makedonije, Kosova i Albanije nisu objedinjeni.
Hrvatska – halal friendly odredište
Gotovo sve velike kompanije proizvođači hrane u Hrvatskoj u sistemu su halal kvalitete, a ukupno je certificirano 105 firmi.
“Kraš” d. d. vodeći je konditorski proizvođač u regiji. O “Krašu” najbolje govore njegovi brendovi poput “Bajadere”, čokolade “Dorine”, “Životinjskog carstva”, “Domaćice”, “Napolitanki”, bombona “Kiki” i “Bronhi”… Kompanija ima 138 halal proizvoda, što čini 40% njenog asortimana, a u Saudijsku Arabiju izveze 3.500 tona samo jedne vrste vafla. Kraš je u sistemu halal kvalitete od 2008.
“Razlozi uvođenja halal standarda u ‘Krašu’ su tržišni zahtjevi potrošača, odnosno kupaca. Tržišta zemalja Bliskog istoka, ali i država u regiji doživjela su promjene u smislu zahtjeva za osiguranjem prihvatljivosti proizvoda za konzumaciju pripadnika muslimanske vjerske zajednice, a s obzirom na značaj i veličinu tih tržišta, tvrtka se orijentirala i ispunila halal zahtjeve za svoje proizvode za oko 40 posto ukupnog asortimana. Time su ostvarene pretpostavke za nesmetan izvoz prema kupcima tih zemalja za taj postojeći asortiman. Također, za bilo koji upit, tender ili zahtjev potencijalnog kupca za neki drugi i određeni proizvod tvrtka analizira sve sastojke i u najkraćem roku provjerava može li proizvod biti halal, pokreće i provodi postupak certificiranja u suradnji s Agencijom za certificiranje halal kvalitete, koja po odobrenju ažurira listu certificiranih halal proizvoda”, kaže Igor Velić, menadžer kvaliteta u “Krašu”.
Osim proizvodnje u Hrvatskoj, Kraš ima fabriku keksa i vafla “Mira” u Prijedoru, koja je također u sistemu halal kvalitete.
“Podravka” ima više od 300 certificiranih proizvoda, uključujući i najpoznatiji, “Vegetu”. U maju 2014. u sistem halal kvalitete ušle su četiri “Podravkine” fabrike: Vegeta i juhe, Dječja hrana i kremni namazi, Voće, te “Kalnik”, što je bio preduvjet za snažnije prisustvo na arapskom tržištu. Kasnije su halal certificirane mesna industrija “Danica” i Tvornica koktel peciva.
Malezijci ulažu u halal proizvodnju u BiH
Bosna i Hercegovina najveće je halal tržište na Balkanu sa 102 kompanije s halal certifikatom, koje imaju više od 5.500 proizvoda. Najveći proizvođač hrane u toj državi jest tešanjski “AS Holding”, koji je akvizirao i oživio neke od najvažnijih predratnih fabrika kao što su “Klas”, “Vispak”, Solana Tuzla i “Agrokomerc” iz Velike Kladuše, u koji će Malezijci uložiti 25 miliona eura. Ugovor je potpisan na upravo završenom drugom Sarajevo halal sajmu, čime se realizira vizija da Bosna i Hercegovina i regija postanu proizvođači halal hrane za 51 milion muslimana u Evropi. Investicija se odnosi na proizvodnju pilećeg mesa i jaja.
“Bosanskohercegovački AS Holding tokom prethodnog desetljeća akvizirao je neke od velikih eks-Ju firmi sa proizvodnim kapacitetima namijenjenim za, tada, domaće tržite od gotovo 23 miliona stanovnika i dijelom za izvoz. Raspolažemo velikim kapacitetima i spremni smo da dodatno ulažemo u modernizaciju, što smo pokazali kroz prethodni period. Trenutno smo najveća grupacija u prehrambenoj industriji u Bosni i Hercegovini i među pet u regiji. Ono što nas svakako krasi je to da imamo 1.082 halal certificirana proizvoda, koje već sada izvozimo na pet konitinenata”, kaže Vedad Halilović, direktor izvoza u “AS Holdingu”.
Brojna bh. dijaspora bila je prva veza za izvoz na zahtjevna zapadna tržišta, a danas su kvalitetom izborili svoje mjesto na policama mnogobrojnih trgovačkih lanaca. Brendovi koji su u vlasništvu “AS Holdinga” dobro su poznati potrošačima u državama bivše Jugoslavije i dijaspori.
‘Perutnina Ptuj’ – najveći proizvođač halal mesa u regiji
Prema dostupnim podacima kompanije s halal certifikatom u Sloveniji jesu: “Žito”, “MP Alpe”, “Perutnina” Ptuj, “Pivka Perutninarstvo”, “Celjske mesnine”, “Kuća začina”, “Podravka”, Pekarna “Pečjak”, “Kranjske mesne zemlje”, “Panvita Agromerkur”, “Karst”, “Revita”, “Novus Spiritus”, “Krašcommerce”, Pomurska mljekara, “Vindija” i “Costella”.
Osim navedenih, u sistemu halal kvalitete jesu klaonički kapaciteti u vlasništvu “Agromerkura”, “Celjskih mesnina”, “Krsa”, “Pivka Perutninarstva” i “Perutnine” Ptuj.
Mnoge slovenske kompanije imaju proizvodne kapacitete u Hrvatskoj, Bosni i Hercegovini i Srbiji (“Perutnina”, “Argeta”…), što ih čini većim proizvođačima halal hrane u regiji.
Srbija ima 29 kompanija s halal certifikatom od Agencije iz Tuzle, odnosno njene podružnice u Novom Pazaru i nepoznati broj od Agencije za halal iz Beograda, koja posluje u sastavu Islamske zajednice Srbije. Ta Agencija i Agencija u Makedoniji nemaju međunarodnu akreditaciju za rad, za razliku od Agencije iz Tuzle i Centra za halal iz Zagreba, što je uvjet za izvoz na određena muslimanska tržišta.
Sjeverna Makedonija ima između 30 i 40 kompanija u sistemu halal kvalitete, za što se iz državnog budžeta izdvajalo do 70% troška certifikacije po kompaniji. Nažalost, zbog netransparentnosti procesa halal certificiranja otkad je lokalna Islamska zajednica preuzela certificiranje od agencije iz Tuzle teško je utvrditi obim halal ekonomije u Sjevernoj Makedoniji.
Izazovi i potencijali halal tržišta
Svaka od država bivše Jugoslavije suočava se s različitim izazovima na putu uvođenja halal standarda u proizvodne i uslužne kapacitete. U Bosni i Hercegovini proces halal certificiranja zvanično je počeo 22. septembra 2006, kad je certificirano šest proizvođača
Bosna i Hercegovina i Hrvatska lideri su halal industrije u regiji. Srbija ima, kako je spomenuto, 29 certificiranih kompanija, ali postojanje dvije islamske zajednice i dvije agencije za halal pomjerilo je fokus s ekonomije na politiku.
Najveći otpor halalu u regiji zabilježen je u Sloveniji, gdje je ta pojava dio rastuće islamofobije, po čemu se Slovenija svrstala u red evropskih država koje ograničavaju ili zabranjuju “ritualno klanje”.
S druge strane, u Sjevernoj Makedoniji stanje u Islamskoj zajednici izuzetno je loše, što se kroz netransparentnost odrazilo na halal certificiranje. Tu je proces suprotan od onog u Sloveniji jer Albanci kroz Islamsku zajednicu pokušavaju isključiti Makedonce iz halal procesa, što je u suštoj suprotnosti s postulatima islama i halal prakse u svijetu, jer su vodeći halal proizvođači države s nemuslimanskom većinom ili kompanije koje nisu u vlasništvu muslimana.
Crna Gora dosad ima dva halal proizvođača, ali ima ogromne potencijale, posebno u halal turizmu. Razloge za njeno zaostajanje za regijom na ovom polju možemo tražiti u neprepoznavanju potencijala halala od Islamske zajednice, pa taj vakuum nadopunjava NVO sektor. Državne institucije osigurale su sredstva za halal certificiranje jer su prepoznale potencijale u turizmu i proizvodnji hrane. Iako ima približno 20% muslimanske populacije, Crna Gora uči na iskustvu Hrvatske, koja ima 1,3% muslimana. Promocija halala u Hrvatskoj podignuta je na državni nivo i službenici Islamske zajednice često su dio diplomatskih posjeta arapskim i muslimanskim državama u cilju povećanja izvoza.
Zajednički izazov svih država regije jest vrlo slaba svijest potrošača o halal proizvodima.
Al Jazeera
(autor: Sanadin Voloder)
Halal certificirano 5 novih kompanija
U mjesecu decembru 2019. godine uspješnu implementaciju zahtjeva Halal standarda okončale su kompanije Mak Gastro doo Visoko, Fah-Kožar doo Visoko, Opća zadruga Vlašić Produkt Travnik, Sintofarm Adriatica doo Orašje i pogon kompanije Don Don doo u Kragujevcu.
Završen SHF 2019: Nagrada za najbolji štand pripala MBA Centru
Drugi po redu Sarajevo Halal Fair 2019. bliži se kraju, a organizatori BBI banka i Islamska razvojna banka (IsDB) odlučili su podijeliti i nagrade najuspješnijim učesnicima, prenosi Anadolu Agency (AA).
Dobitnik nagrade za izvanredan doprinos razvoju globalne halal industrije je malezijska kompanija GISB Holding u čije ime je priznanje preuzeo predsjednik Uprave Dato Lokman Hakim Pfordten. GISB Holding je međunarodna kompanija koja ima za cilj razvijati islamski način života u svim aspektima.
Nagradu za istaknut doprinos evropskoj halal industriji dobila je bosanskohercegovačka kompanija AS Holding. Priznanje je preuzela direktorica za osiguranje kvalitete i standardizaciju Amela Semić.
Dodijeljena je i nagrada za izvanredan doprinos na evropskom halal tržištu, koja je pripala kompaniji Meggle iz Njemačke. Kristina Galić, marketing asistent u Meggleu preuzela je nagradu. Meggle, kao međunarodna kompanija, koja dugi niz godina ima halal certifikat kontinuirano je kroz svoje poslovanje pokazala da može konkurisati na najbrže rastućem tržištu.
Podijeljena su i specijalne nagrade organizatora. Istanbulska privredna komora dobila je priznanje, jer ulaže veliki napor i trud u razvoj evropske halal industrije. Stoga su joj organizatori dodijelili specijalnu nagradu za doprinos evropskoj halal industriji, a priznanje su u ime Istanbulske privredne komore preuzeli Cidem Terzi Esendemir i Šaban Oruč.
Specijalnu nagradu je dobila i Olivera Majić, dogradonačelnica Zagreba, a njoj je uručeno priznanje za doprinos halal industriji u Jugoistočnoj Evropi. Majić je svojim istraživačkim radom na primjeni halal i košer certifikata među hrvatskim proizvođačima pridonijela podizanju svijesti proizvođača i potrošača o halal načinu života.
Još jedna specijalna nagrada, ovoga puta za doprinos halal industriji u BiH otišla je u ruke Valdetu Peštaliću, šefu Odjela za obrazovane pri Agenciji za hala certifikaciju BiH.
Kraš je kompanija koja posebno ulaže u proces proizvodnje i razvoj proizvoda koji zadovoljavaju halal kvalitetu, što podrazumijeva skup odgovarajućih postupaka u procesu proizvodnje kao i ukupnost karakteristika proizvoda u skladu s islamskim propisima. Stoga je specijalna nagrada za razvoj halal proizvodnje dodijeljena hrvatskom Krašu, u čije ime je priznanje preuzela menadžerica prodaje Mirela Salihović.
Posljednju nagradu na Sarajevo Halal Fairu 2019 dodijelili su posjetioci, a riječ o najboljem štandu. Posjetioci SHF-a, koji se održao od 26. do 28. septembra u Skenderiji, odlučili su da je najbolji štand imala kompanija MBA Centar iz BiH. U ime MBA Centra nagradu je preuzeo Faris Kravić.
Halal Magazin
Halal certificirano 5 novih kompanija
U mjesecu decembru 2019. godine uspješnu implementaciju zahtjeva Halal standarda okončale su kompanije Mak Gastro doo Visoko, Fah-Kožar doo Visoko, Opća zadruga Vlašić Produkt Travnik, Sintofarm Adriatica doo Orašje i pogon kompanije Don Don doo u Kragujevcu.
Edna Isić-Balić: BiH – top destinacija za halal turiste
Turizam je najbrže rastuća privredna grana u Bosni i Hercegovini. Zadnjih godina struktura turista koji posjećuju naše turističke destinacije se znatno promijenila. Po državama iz kojih dolaze, starosna struktura te navike turista se mjenjaju od pasivnog u aktivni odmor.
Najmlađa grana turističke industrije u Bosni i Hercegovini je halal turizam.
Nakon što je u predhodnom periodu halal certificirano nekoliko hotela, hostela i restorana u 2019. godini Bosna i Hercegovina je dobila tri turističke agencije, u Sarajevu i Mostaru, koje su osposobljene i certificirane za pripremu i implementaciju turističkih aranžmana za halal turiste.
Tim povodom razgovaramo sa Ednom Isić-Balić iz Mostara, vanjskom saradnicom Agencije za certficiranje halal kvalitete, konsultant za halal kvalitetu.
Koja je razlika između halal turizma i konvencijalonog turizma i kakvi su potencijali i prepreke za razvoj halal turizma u Bosni i Hercegovini?
U biti nema neke posebne razlike između halal turizma i konvencionalnog turizma, čak halal turizam ne možemo svrstati ni u specifične oblike turizma. To je jednostavno prilagođavanje određenih turističkih programa turistima, muslimanima, koji preferiraju halal lifestyle. Podrazumijeva nastojanje da se postigne sljedivost svih koraka u lancu pripreme i implementacije turističkih aranžmana u skladu s halal zahtjevima, kako bismo kao krajnji rezultat imali zadovoljnog turistu, koji će opet doći u našu lijepu domovinu i svojim preporukama privući nove turiste. Svaki turista ima određene zahtjeve prilikom putovanja, pa tako i “halal turista” kako ih mi često neformalno imenujemo.
Oni imaju sasvim, naizgled, jednostavne zahtjeve za koje često misle da Bosna i Hercegovina može jednostavno odgovoriti na njih.
Međutim, tu se pojavljuju problemi, odnosno nismo adekvatno pripremljeni za takvu klijentelu. Njihovi zahtjevi se ogledaju u tri primarna segmenta boravka u našoj zemlji, a to su: gdje će odsjesti, gdje će jesti i gdje će molitvu/namaz obaviti…
U osnovi ova tri pitanja su veliki potencijali za halal turizam u BiH, a prepreke su identifikovane i svakako se mogu preobraziti u prednosti. Smatram da su prepreke za halal turizam nesvjesnost naših poduzetnika, vlasnika u turističko-ugostiteljskoj djelatnosti, koji profit leži u njihovoj nesvjesnosti i koliko je važno da ovakvim turistima adekvatno odgovorimo njihovim halal zahtjevima, kako bismo doprinijeli razvoju turizma u našoj državi, te na taj način udruživanjem zajedničkih snaga za zajednički interes ostvariti i lični interes odnosno profit. Neminovna je potreba za implementiranjem halal standarda u ugostiteljske objekte: hotele, hostele, motele, restorane, odmarališta kao i kod turističkih operatera za pripremu i implementaciju halal turističkih aranžmana namijenjenim turistima koji žive islam.
Država bi trebala da prepozna vrijednost i važnost turizma općenito, a naravno i halal turizma kao najbržem rastućem segmentu ove djelatnosti, kako bi kroz određene javne pozive dodjeljivala sredstva ugostiteljskim objektima za implementaciju halal standard a i promociju halal turizma. Ogroman potencijal leži u turizmu u našoj domovini. Iskoristimo ga.
Kako biste iz Vaše vizure definirali pojam halal lifestyle koji se sve više komunicira u javnosti?
Pri samom spominjanju lekseme “style” vezujemo za nešto što je trendy, što je cool, aktuelno. Božija riječ je halal – dozvoljeno koja se u Kur’anu spominje u 90 ajeta, u pogledu jela i pića, dok se haram-zabranjeno spominje u 19 ajeta. Ovo je zaista jedan od pokazatelja svevremenske vrijednosti i aktuelnosti Kur’ana. Nepobitno je da je Božija riječ uvijek cool i aktuelna. Halal lifestyle se odnosi na cjelokupan život muslimana, onih koji žive vjeru. Islam je skup sistemskih vrijednosti koje su iste za svako vrijeme. Vjernici koji preferiraju ovakav način života se brinu da kroz sve segmente njihovog ovozemaljskog boravka budu u skladu s halalom. Počevši od brige šta jedu, i šta u svoje tijelo unose putem hrane, kozmetika i lijekova. Potom, kako zarađuju i da li je ta zarada halal zarada, te kako žive i da li su i drugi životni segmenti usklađeni sa halalom, odnosno onim čime je Gospodar zadovoljan kao izrazom bogobojaznosti. Kao insani smo stvoreni s mogućnošću izbora. Na nama je da razboritošću biramo ispravno i donosimo odluke koje su dozvoljene, halal. Dok o ovom govorim, razmišljam o širini islama i koliko je bitno da tražimo uporište u vjeri u svim životnim situacijama. Slijedimo Božiju riječ i držimo se čvrsto Njegovog užeta.
U vremenu koje je iza nas kada bi se spomenula tema halala, zapravo bi se i prije svega pomislilo na to da li je neka hrana koja se konzumira halal. Ovo usko shvatanje i svođenje pojma i pitanja halala na konzumerstvo nije više toliko dominantno. Kako tumačite ovu promjenu?
Istina, halal je poprimio potpuno novu dimenziju shvatanja i primjenljivosti kroz mnoge druge djelatnosti. Što se tiče hrane i pića, to su bazne stvari, i od toga sve počinje. Kao muslimani naša je dužnost da provjeravamo da li su proizvodi koje konzumiramo halal ili haram. Najjednostavniji način kako da provjerimo status određenog proizvoda je da li ima na ambalaži halal oznaku. Agencija za certificiranje halal kvalitete u Bosni i Hercegovini nam je olakšala taj posao, te su uspostavili mobilnu aplikaciju HALAL BAZAR koja je namijenjena za provjeru halal statusa proizvoda i usluga. Ova aplikacija je svima dostupna, besplatna i vrlo jednostavna za upotrebu. Kada želite da provjerite status određenog proizvoda jednostavno uslikate/skenirate barkod proizvoda i u istom momentu dobijete informaciju o istom. Preko spomenute aplikacije možete pristupiti bazi podataka svih proizvoda koji su halal certificirani, kompanija kao i listu ugostiteljskih objekata čije su usluge halal certificirane.
Halal u današnjici ima i druge razmjere, širinu i sveobuhvatnost. Već sam govorila o prisustvu halala u turizmu. Halal je zastupljen i u kozmetičkoj, farmaceutskoj djelatnosti kao i u bankarstvu.
Živjeti u skladu sa halal principima dobija u vremenu u kojem živimo novu dimenziju shvatanja. Nove generacije muslimana shvataju to kao izazov pogotovo u kontesktu iskušenja i koncepta života kakav imamo u 21. stoljeću. Kako u tom kontekstu odgovoriti na zahtjeve vremena u kojem živimo i radimo?
Slažem se. Svako vrijeme nosi sa sobom novu dimenziju shvatanja različitih vrijednosti. Što se tiče halala, on je jasno koncipiran u Kur’anu. Koncepcija halala koja je stara 14 vijekova i u 21. vijeku je jasna i primjenljiva. Kroz Božiju uputu, halal je prožet za razne životne situacije. Izučavanjem Kur’ana i sunneta, stručnjaci iz različitih oblasti dolaze do novih saznanja i zaključaka kako živjeti vjeru u savremenosti zarad Božijeg zadovoljstva. Osnovni šerijatski princip je: „Sve što nije zabranjeno je dozvoljeno.” Kao stvorena razumna bića, sljedeći osnovne postulate vjere da budemo pravedni, pošteni, istinoljubivi, milostivi jedni prema drugima, poštujući druge i drugačije bit ćemo u stanju da se izborimo sa svim iskušenjima koje nosi savremeno doba. U ovom kontekstu kao muslimani moramo konstantno da djelujemo osvješteno i mudro njegujući naš identitet, vjeru, kulturu i tradiciju.
Učiti na halal način, raditi, odmarati se i ponašati se u slobodnom vremenu, oblikovati odnos spram drugih ljudi i zajednici na dozvoljen način, imperativi su koji osim ishrane postaju svakim danom sve više motivirajući. Koliko je srozavanje društvenih normi ponašanja i socijalnih vrijednosti koje izaziva neku vrstu sasvim novog otuđenja u izobilju kojem svjedočimo uticalo po Vašem mišljenju na povećan interes za halal norme i način života?
Već spomenuti način života, halal lifestyle, je svobuhvatan koji podrazumijeva oblikovanje čovjeka kao društvenog bića. Čovjek kojeg islam odgaja, odgaja nefs i usavršava ga svakodnevno u različitim odnosima unutar sebe i oko sebe. Oni koji žive na taj način, ne zapostavljaju svoga Stvoritelja, samim tim ne zapostavljaju svoj bitak. U ovom dobu konzumerizma, pomodarstva je došlo do izmjena u prioritetima. Nije problem u korištenju različitih pogodnosti koje donosi novo doba, problem je u načinu korištenja i u pometnji među prioritetima. Zapostavljamo istinske vrijednosti, koje hrane duh i tijelo, zarad prolaznih stvari kojima jednostavno ne možemo odoljeti. To su iskušenja 21. vijeka zbog kojih se otuđujemo i zapostavljamo mnogo bitnije stvari u životu. Mislim da svi imamo te trenutke u svojim biografijama, nekada su i potrebni da bismo shvatili svrhu prolaznosti i beznačajnosti svega onoga što negativno utječe na nas, naše odnose s ljudima iz okoline, kao i na zajednicu. U vremenu beznađa, izgubljenosti, bezsvrsihodnosti, očiglednih niskih društvenih vrijednosti, izopačenosti mnogih pojava, mnogi se na vrijeme vraćaju iskonskim vrijednostima. Vraćaju se Stvoritelju, gdje se otvara nova priča, priča o halal normama i takvom načinu života.
Sve je više nemuslimana koji pokazuju interes prema halalu kao takvom. Kako to objašanjavate?
Da, to je veoma interesantna činjenica. Halal je takav da ni u jednom trenutku ne narušava norme ponašanja, življenja drugih religija. U kontekstu hrane, proizvodi halal kvalitete odgovaraju svim prehrambenim navikama, prihvatljivi su za sve životne dobi i za pripadnike svih vjeroispovijesti, zdravstveno ispravni proizvodi koji prolaze kroz dodatnu kvalitetu. Košer je veoma sličan halalu, populacija koja konzumira košer hranu, ukoliko nisu u prilici istu sebi obezbijediti kao zamjenu uzimaju halal hranu.
Halal hrana je u biti zdrava hrana, koju može konzumirati bilo ko bez obzira na konfesiju. Pripadnici drugih vjera, naravno oni koji su adekvatno informisani, svjesni su kvalitete i zdravstvene ispravnosti halal proizvoda.
U pogledu poslovanja, mnoge kompanije implementiraju halal standard u postojeći sistem kvalitete kako bi bili konkurentniji na tržištu. Kao konsultant halal kvalitete radila sam za nekoliko kompanija koje nisu iz muslimanskog miljea, ali su upoznati sa zakonitostima halal kvalitete te su prepoznali prosperitetnu priliku za nova tržišta. Implementirali su halal standard te ostvarili profit na ciljanim tržištima. U svijetu biznisa je primarni cilj prepoznati potrebe tržišta, u tom kontekstu s halalom je nemoguće biti na gubitku.
Da li Islamska zajednica u BiH posvećuje dovoljno pažnje ovoj temi, odnosno da li je halal u smislu njegove institucionalne zastupljenosti kroz prava vjernika prije svega u javnim institucijama zadovoljen na adekvatna način? Kada to kažem mislim na prava vjernika na halal ishranu i neka druga prava, koja postoje u gotovo svim zemljama Zapada?
Živimo u kompleksno uređenom državnom sistemu. Islamska zajednica u Bosni i Hercegovini nastoji da ova tema zaživi u sistemskom uređenju. Zadatak države bi trebao biti da podjednako štiti prava i interese pripadnike svih konfesija unutar društva, u kontekstu javnih institucija. Nažalost, kod nas nije taj slučaj. U bolnicama, državnim vrtićima ne možemo dobiti halal hranu. Primarno pravo vjernika islamske vjeroispovijesti, u tom kontekstu, ne može biti ispoštovano, osim u slučajevima nagodnosti onih koji tu uslugu pružaju pa će se potruditi da adekvatno odgovore zahtjevu. Mislim da su takvi primjeri neznatni.
U suštini, muslimani su glavni pokretači ove teme. Muslimani trebaju da se izbore za svoje pravo, tako što će zahtjevati da se isto ispoštuje. Ne samo u javnim institucijama, nego u hotelima, restoranima… prilikom privatnih obroka u krugu porodice, prijatelja ili poslovnih okupljanja. Mi smo pokretači promjena, ukoliko bismo svi od sebe krenuli i dali lični doprinos, u svakoj instituciji, hotelu, restoranu imali bismo adekvatnu uslugu u skladu s halal standardom, usluge koje bi bile certificirane od strane nadležne Agencije za certificiranje halal kvalitete u Bosni i Hercegovini, koja ulaže velike napore kako bi svim muslimanima, bilo da se radi o stanovnicima naše domovine ili turistima koji preferiraju halal lifestyle bile zadovoljene potrebe u pogledu omogućavanja pripreme i posluživanja halal hrane, pripreme soba za odsjedanje, te obavljanja namaza.
Da li se po Vašem mišljenju čini dovoljno u vezi komuniciranja i promocije halala kao zdrave, normalne, korisne, a u isto vrijeme uvijek savremene vrijednosti, odnosno da li je to posao neke određene institucije ili svih onih koji su spoznali razliku?
Agencija za certificiranje halal kvalitete u BiH mnogo radi na tome. Ali nije to dovoljno.
U ovom procesu svaki musliman je bitan da pokreće tu priču, da se bori za svoje primarno pravo. To nije posao samo institucija, to je posao i odgovornost svakog pojedinca. Onog trenutka kad uđemo u ugostiteljski objekat tražeći halal certifikat, izdat od strane Agencije za certificiranje halal kvalitete u BiH, podrazumijeva da smo osvijestili naše pravo i da smo se uvjerili vidjevši certifikat da smo u mogućnosti dobiti usluge u skladu s halal standardom.
U supermarketima, mi dirigujemo probijanje određenih proizvoda na tržište, mi smo dužni da kupujemo halal proizvode te na taj način da potpomažemo proizvode s halal znakom.
Muslimanima je veoma bitan halal certifikat, jer na proizvodu ili ugostiteljskom objektu gdje je istaknut mogu biti sigurni da konzumiraju hranu koja je u skladu s njihovim vjerskim uvjerenjima.
Nažalost postoje mnogi ugostiteljski objekti koji na svojim reklamnim tablama, lecima, društvenim mrežama ističu da su halal bez pokrića, što je krivično djelo. Jedino validno pokriće je Halal certifikat, koji podrazumijeva da su zadovoljeni svi zahtjevi Halal standarda BAS 1049:2010 i Vodiča za certificiranje halal uslužnih djelatnosti u objektu.
Samo Bogu vjerujemo, a svi ostali moraju dokazati.
Halalmagazin.com
BiH: Hoteli i restorani u Kantonu Sarajevo sve više uvode Halal
Turizam u BiH bilježi stalan rast i prema podacima Agencije za statistiku BiH, broj turista svake godine raste za oko 15%, a bilježi se i značajan rast broja noćenja. Veliki udio u ukupnom broju turista čine posjetitelji iz Turske, Katara, Ujedinjenih Arapskih Emirata, Saudijske Arabije, Kuvajta i Bahreina.
Uz tradicionalne goste iz Hrvatske, Srbije i Slovenije, te uz sve veći broj turista iz Južne Koreje i Kine, turisti iz arapskih zemalja u posljednjih desetak godina postali su redovni gosti u BiH. Upravo turisti iz Turske i iz zemalja Bliskog istoka kao jedan od zahtjeva koje imaju prema domaćim turističkim djelatnicima je da restorani i hoteli u kojima odsjedaju imaju halal certifikat.
Šef odjela za edukaciju u Agenciji za certificiranje halal kvalitete Valdet Peštalić izjavio je za Radiosarajevo.ba da BiH prepoznata kao top turistička destinacija za halal turiste i da je zbog toga bilo potrebno poslovanje određenih ugostiteljsko-turističkih objekata uskladiti sa zahtjevima halal turista.
“U posljednje vrijeme imamo povećan broj hotela koji se prijavljuju za certificiranje. Također, radi se o određenom broju restorana koji su pristupili zahtjevima za certificiranje halal kvaliteta. Novost od ove godine je i da smo certificirali određni broj turističkih agencija, koje su specijalizirane za pružanje usluga turističkih aranžmana za halal turiste”, kazao je Peštalić.
Pojašnjava da su zahtjevi turista iz pojedinih zemalja da turističke agencije u samoj pripremi turističkih aranžmana poduzmu sve što je potrebno da halal turisti prilikom dolaska u našu zemlju mogli da dobiju uslugu kakvu oni zahtjevaju.
Certificiranje hotela
“Kod certificiranja ugostiteljskih i turističkih objekata, objekti mogu biti pod kategorijom Halal friendly. To podrazumjeva da određeni objekat može na upit gosta pružiti uslugu koja je u skladu sa halal zahtjevima, ali nema konstantno tu ponudu u svojim aranžmanima, dok se certifikat koji se izdaje za turističko-ugostiteljske objekte dijeli na tri kategorije. Određeni objekat, bio hotel ili restoran, može imati samo halal kuhinju. To podrazumjeva da su sve namirnice koje se koriste za pripremu jela sa halal certifikatom, a prilikom pripreme tih jela poduzmu sve neophodne mjere kako se ne bi oharamila ta hrana”, objasnio je Peštalić.
Dodaje da takav objekat dobija certifikat za halal kuhinju.
“Ukoliko se poduzmu određene mjere vezane za restoranski prostor, prilikom posluživanja, da se u tom objektu poslužuju samo halal hrana, onda takav objekat može dobiti kategoriju halal restoran. Treća kategorija su halal hoteli, što podrazumjeva specijalizirane hotele, koji su sve svoje usluge od pripreme, posluživanja hrane, smještaja, nekih dodatnih usluga koje se odnose na mogućnost obavljanja namaza, da li u sobi ili kroz specijalizirane mesdžide koji se nalaze u takvim hotelima, te do pružanja drugih usluga, kao što su sportsko-rekreativni sadržaji, koje hotel nudi, koji on usklađuje sa zahtjevima halal turista”, kazao je Peštalić.
Certifikat na tri godine
Napomenuo je da svaka kompanija potpisuje ugovor na period od tri godine, što podrazumjeva da nakon što uspješno prođe certifikaciju, dobije certifikat za tekuću godinu.
“Nakon toga Agencija sa svoje strane organizira određeni broj najavljenih i nenajavljenih kontrola i također vrši uzorkovanje i laboratorijske analize na prisustvo haram sastojaka, da li se radi o određenim sirovinama, ili se radi o gotovim jelima”, rekao je Peštalić.
Edukacija kuhara
Udruženje kuhara BiH u saradnji sa Agencijom sa certificiranje halal kvaliteta zajedno su radili i na educiranju kuhara za halal standard. Predsjednik Udruženja kuhara BiH Nermin Hodžić izjavio je za Radiosarajevo.ba da baš zbog povećanog broja turista sa Bliskog istoka, neki hoteli i restorani su se odlučili na uvođenje halal certifikata.
“Zakonska obaveza nije donešena da svi hoteli moraju imati halal, međutim dosta hotela ga ima, baš zbog povećanog broja turista sa Bliskog istoka”, rekao je Hodžić.
Na pitanje da li postoji zakonska obaveza za hotele i restorane da imaju HACCP standard, sagovornik Radiosarajeva.ba kazao je da ne postoji ni ona, ali da je bilo nekog govora.
“Sanitarne inspekcije preporučuju da objekti rade po HACCP sistemu”, dodao je Hodžić.
Pojasnio je da halal standard ne dozvoljava ništa što je genetski modificirano, što je vještački.
“Primjerice, ako imamo uzgoj pilića, i ako su oni razbole, te su tretirani nekim lijekovima, mora proći 40 dana da bi iz njihovog organizma sve te medicinske stvari izašle da bi se taj organizam i meso očistili i tek tada oni mogu ići na klanje. Halal standard je nešto što bi trebali svi primjenjivati u samom životu da pratimo porijeklo namirnica i da živimo zdrav život”, zaključio je Hodžić.
(izvor: radiosarajevo.ba)
