COVID-19 i halal ishrana
Od 2003. godine počeli su se pojavljivati novi koronavirusi, koji su sa životinja prešli na ljude te se počeli širiti s čovjeka na čovjeka. Prema pisanju medija Deutsche
Welle njemački biolozi i virolozi tvrde da se sadašnji koronavirus COVID-19 pojavio i prešao na čovjeka na tržnici u Kini na kojoj se divlje životinje prodaju ili za ishranu ili za korištenje u tradicionalnoj kineskoj medicini. Neznanje ili ignoriranje i dalje će dovoditi do toga da se životinjske bolesti šire na ljude. Smatraju da se zabrana trgovine divljim životinjama teško može provesti, a kada bi se u tome barem djelomično uspjelo, to bi barem smanjilo rizik od kobne zoonoze. Iako je moguće da virusi pređu i sa različitih životinja, vrlo su važni uslovi u kojima životinje borave na jednom suženom prostoru i kao takve se koriste za ishranu. Pojavom COVID-19 u svjetskoj javnosti su se otvorile teme upravo šta bi se trebalo prestati konzumirati. S tim u vezi, islamski principi po pitanju ishrane su vrlo jasni, ali i strogi, počevši i od toga u kakvim uslovima životinje borave te čime se hrane, dok sami izbor koje životinje su dozvoljene je posebna tema. Halal je riječ porijeklom iz arapskog jezika i znači dozvoljeno, dopušteno, ugodno, prema islamskim propisima.
Islam je strog po pitanju ishrane
Prema riječima direktora Agencije za halal certificiranje mr. Damira Alihodžića da bi proizvod bio halal on mora biti dozvoljenog porijekla, higijenski i zdravstveno ispravan te koristan za onoga ko ga konzumira, te zadovoljiti dva kriterija: prvi se odnosi na to da proizvod ne smije sadržavati nijedan haram sastojak, a drugi se odnosi na njegovu sigurnost za upotrebu. Halal je onaj proizvod u čijem sastavu nema ni jednog sastojka koji je muslimanima zabranjen za upotrebu, gdje se u procesu proizvodnje primjenjuju zahtjevi halal standarda, ne koriste se zabranjene sirovine i druga sredstva, te se primjenjuju sve mjere na osiguranju higijenske i zdravstvene ispravnosti. Zabranjeno je konzumiranje svinjetine i mesa divlje svinje, meso psa, zmije i majmuna, mesoždera sa kandžama i očnjacima, ptice grabljivice sa kandžama, kao što su orlovi, lešinari i sl.; štetočine, itd. Također, zabranjeni su meso, mlijeko, jaja… od halal životinja koje su hranjene ne-halal hranom. Npr. jaja koka nosilja koje su hranjene koncentratom čiji je sastojak svinjska mast nisu halal kao i ribe koje su hranjene hranom na bazi svinjske krvne plazme nisu halal.
Pojava poznatih bolesti
„Postoji veliki broj incidenata sa hranom u svijetu. Tako naprimjer 1985. godine u Velikoj Britaniji prvi put se pojavilo kravlje ludilo, jer se u ishrani stoke koristilo koštano brašno, koje se dobivalo od klaoničkog otpada. U ovom slučaju životinjama koje su prirodno biljojedi davana je hrana animalnog porijekla, što je rezultiralo pojavom bolesti“, kazao je Alihodžić te dodao: „Pojava dioksina u kokošijim jajima i pilećem mesu je slučaj koji se 1999. godine desio u Belgiji kada je otkriveno da su motorna ulja miješana s mastima koje su služile kao sirovina za proizvodnju stočne hrane. Sličan incident sa dioksinima se kasnije ponovio u Švicarskoj, Holandiji, Irskoj i na kraju u Njemačkoj 2011. godine. Trovanje salmonelom uzrokovano je GMO paradajzom koji je bio genetska modifikacija paradajza (biljke) i ribe iverka (životinje). Iz navedenih slučajeva vidimo da kada god se odstupilo od pravila i principa u ishrani došlo je do neželjenih efekata po ljude u obliku raznih bolesti“.
Dobra proizvodna praksa u halalu za meso i mesne prerađevine podrazumijeva nekoliko uslova: razdvajanje dozvoljene od nedozvoljene stočne hrane, odvojen smještaj i zasebna oprema za ishranu životinja, zasebna sredstva unutarnjeg i vanjskog transporta, odvojen prostor i oprema za klanje, zaseban prostor i oprema u procesu skladištenja i transporta te zaseban prostor i oprema u maloprodaji i distribuc iji. Upravo kršenjem ovih uslova došlo je do pojave različitih bolesti među životinjama pa tako i ljudima.
Je li halal hrana ‘cjepidlačenje’
Halal hrana je postala sinonim za zdravu, kvalitetnu, sigurnu i dodatno provjerenu hranu, objasnio je Alihodžić, jer halal standard zabranjuje i prekomjernu upotrebu herbicida, pesticida i fungicida; GMO hranu i hranu nastalu kloniranjem, kao i hranu koja sadrži rezidue veterinarskih lijekova i hormona rasta. Iz svega navedenog lahko je zaključiti da bi muslimani morali u današnjem vremenu strogo voditi računa da li proizvodi imaju halal oznaku. Nažalost, neki muslimani imaju stav da je davanje prednosti halal certificiranim proizvodima spram ostalih pretjerivanje u vjeri i cjepidlačenje.
„Vjernici mi morali u svakom normalnom stanju tražiti halal ishranu i preferirati je nad ostalom hranom koja nema taj status bez obzira na njenu osnovnu dozvoljenost. Tako je nepojmljivo da mi ovdje u Bosni kada imamo halal hranu da je ne kupujemo i ne tražimo. Oni koji smatraju da je preferiranje halala hrane i nastojanje da se ona konzumira cjepidlačenje i pretjerivanje u vjeri morali preispitati svoje vjerovanje, svijest i poimanje stvarnosti u kojoj se živi“, kazao je prof. dr. Sulejman Topoljak s Islamskog pedagoškog fakulteta u Bihaću. Prema njemu indolentni odnos prema halal proizvodima rezultat je i samog obrazovanja i odnosa prema islamskom poimanju svijeta. „Mi htjeli ili ne htjeli priznati, ali je činjenica da mi obrazovanje u svojim institucijama nismo postavili na islamskoj filozofiji i viziji odgoja i obrazovanja, nego na zapadnjačkoj materijalističkoj… i očito je da mi to ili ne vidimo, nismo svjesni, ili ne znamo šta je ta islamska filozofija odgoja i obrazovanja, ili je znamo, ali zbog komplekasa manje vrijednosti, ili od straha od samih sebe je se stidimo pa onda slijepo slijedimo i dodvoravamo se nekome“, kazao je Topoljak.
“Kada im se kaže: “Ne remetite red na Zemlji!” – odgovaraju: “Mi samo red uspostavljamo!” Zar?! Uistinu, oni nered siju, ali to ne osjećaju.” (El-Bekara, 11,12.)
Kompaniji „Bajra“ doo Travnik dodijeljen halal certifikat
Agencija za certificiranje halal kvalitete obavještava javnost i halal potrošače da je u kompaniji „Bajra” d.o.o. Travnik uspostavljen sistem certificiranja, nadzora i kontrole proizvodnje shodno zahtjevima Halal standarda BAS 1049:2010 – Halal hrana, zahtjevi i mjere.
Fine Food – proizvodi halal kvalitete
Agencija za certificiranje halal kvalitete obavještava javnost i halal potrošače da je kompanija Fine Food doo Sarajevo uspješno okončala postupak halal certifiicranja shodno zahtjevima Halal standarda BAS 1049:2010. Kompanija se bavi proizvodnjom pekarskih, slastičarskih, polugotovih i gotovih proizvoda. Halal certificiranjem obuhvaćeni su svi proizvodni pogoni kompanije Fine Food.
Fine Food dobio certifikat halal kvalitete
Agencija za certificiranje halal kvalitete obavještava javnost i halal potrošače da je kompanija Fine Food doo Sarajevo uspješno okončala postupak halal certifiicranja shodno zahtjevima Halal standarda BAS 1049:2010. Kompanija se bavi proizvodnjom pekarskih, slastičarskih, polugotovih i gotovih proizvoda. Halal certificiranjem obuhvaćeni su svi proizvodni pogoni kompanije Fine Food.
Okončanim postupkom halal certificiranja kompanije Fine Food d.o.o. Sarajevo ukupna ponuda halal proizvoda je proširena za oko 130 novih proizvoda koji su potrošačima dostupni u prodajnim objektima.
„Nakon dobijenih ISO i HACCAP certifikata, certifikatom halal kvalitete smo zaokružili ovaj, za kompaniju izuzetno važan, proces u kojem smo dobili konačne potvrde za kvalitetu Fine Food proizvoda. Naši kupci su sada u potpunosti sigurni da ćemo za tržište proizvesti i plasirati isključivo one proizvode koji prolaze kroz stroge mjere kontrole kvalitete“, saopšteno je iz kompanije Fine Food povodom dobijanja ovog certifikata.
Također, bitno je naglasiti da je Fine Food, kao društveno odgovorna kompanija, od samog početka pandemije reorganizovala svoje poslovanje i, prema preporukama Vlade FBiH i kriznog štaba, u cilju zaštite kupaca pokrenuo kućnu dostavu svih proizvoda iz proizvodnog asortimana. Ovaj asortiman uključuje gotova jela, peciva, hljebove i kolače. Fine Food ponuda je dostupna na području cijelog grada Sarajeva zahvaljujući odlično razvijenoj internoj logistici i organizaciji, te u saradnji sa platformom Donesi.com. Kompanija je uključena i u dobrotvorne akcije u zajednici u kojoj posluje kroz donacije u hrani i proizvodima.
U narednom periodu kompanija će raditi na označavanju proizvoda sa znakom halal kvalitete. Svi proizvodi kompanije nalaze se na stranici Agencije (www.halal.ba) i aplikaciji Halal Bazar.
Halal certificirano 5 novih kompanija
U mjesecu decembru 2019. godine uspješnu implementaciju zahtjeva Halal standarda okončale su kompanije Mak Gastro doo Visoko, Fah-Kožar doo Visoko, Opća zadruga Vlašić Produkt Travnik, Sintofarm Adriatica doo Orašje i pogon kompanije Don Don doo u Kragujevcu.
Najpoznatija tuzlanska mesnica halal certificirana
U povodu uspješne implementacije zahtjeva Halal standarda BAS 1049:2010, Agencija za certificiranje halal kvalitete upriličila je dodjelu halal certifikata OR Mesnica Beširević iz Tuzle. Halal certifikat vlasniku Mesnice Beširević, gospodinu Ameru Bešireviću uručio je direktor Agencije, mr. Damir Alihodžić.
U Istanbulu počeo World Halal Summit 2019
Jučer je u Istanbulu počeo World Halal Summit 2019 koji se organizira pod pokroviteljstvom zemalja Organizacije islamske kooperacije (OIC). Ovo je peti po redu Samit kojem prisustvuju predstavnici kompanija, certifikacijskih i akreditacijskih tijela, ekperti, naučnici, stručnjaci, studenti i drugi akteri iz oblasti halal industrije iz 80 zemalja.
Samit će trajati do 01. decembra 2019. godine, a na njemu će se govoriti na teme iz oblasti halal standardizacije, akreditacije, turizma i halal life-style, te islamskoj ekonomiji i bankarstvu.
Uporedno sa Samitom, održava se 7. OIC Halal Expo na kojem izlaže 316 domaćih i stranih kompanija iz 35 zemalja. Kompanije su iz sektora hrane i pića, finansija, turizma, kozmetike, medicine, hemije, ambalaže i pakovanja. Očekuje se da će sajam posjetiti oko 40.000 posjetilaca.
Ovim događajima prisustvuju i predstavnici Agencije za certificiranje halal kvalitete BiH. Oni će prisustvovati u radu samita kako bi se upoznali sa kretanjima, trendovima i problemima unutar halal industrije. Također, planirano je da sa učesnicima samita zajedno posjete sajam.
Al Jazeera Business: BiH – izvoznik halal hrane
U ovosedmičnom izdanju Al Jazeera Business Magazin možete pogledati i gostovanje malezijskog ministra trgovine koji govori o aktuelnom stanju u Maliziji, njihovom odnosu prema halalu i ekonomskim vezama sa BiH
Od halal do tržišta Evropske unije. Kako bi nove izvozne perspektive mogle doprinijeti rastu bosanskohercegovačke privrede?
Gost Al Jazeera Businessa je Saifuddin Nasution Ismail, ministar trgovine Malezije.
Video pogledajte na linku: BiH – izvoznik halal hrane
Tranzicija jugoslavenskih brendova iz socijalističke u halal ekonomiju
Bivša Jugoslavija imala je površinu 256.000 km2 s tržištem od 23 miliona stanovnika. Komunističke vlasti planskom privredom unaprijedile su zatečene kompanije i osnovale niz novih fabrika i privrednih sistema čiji brendovi ne samo da su preživjeli tranziciju nego su se uspjeli i dodatno razviti u kapitalističkom sistemu.
Nakon prelaska iz socijalističke privrede u kapitalizam regionalni brendovi susreli su se s mnogim izazovima. Bez obzira na teško stanje i konkurenciju na otvorenom tržištu mnogi su uspjeli uhvatiti korak sa svjetskim kretanjima i trendovima kao što je koncept halal poslovanja.
Prateći svjetske trendove u proizvodnji i trgovini i uvođenju standarda kvaliteta, mnogi regionalni brendovi koji su nastali u komunizmu danas su postali prepoznatljivi halal proizvođači u Evropi i svijetu. Tu prirodnu tranziciju olakšalo je diplomatsko iskustvo bivše zajedničke države kroz Pokret nesvrstanih te interakciju muslimanskih populacija, koje se kreću u rasponu od 1,3% u Hrvatskoj, 50,7% u Bosni i Hercegovini do 94% na Kosovu.
Najveći proizvođači hrane od Slovenije do Sjeverne Makedonije već su godinama u sistemu halal kvalitete zbog zadovoljavanja potreba regionalnog tržišta, ali i izvoza na arapska tržišta, u zapadnu Evropu i države bivšeg Sovjetskog Saveza. Potrebno je naglasiti da udio nemuslimana među halal potrošačima raste jer su halal proizvodi prepoznati kao kvalitetni i zdravi.
Najpoznatiji primjeri regionalnih kompanija koje su cjelokupnu proizvodnju ili dio nje uveli u halal sistem kvalitete jesu “Kraš”, “Podravka”, “Franck”, “Dukat” (“Lactalis”), “Vindija”, “Argeta”, “Perutnina” Ptuj, “Mlinar”, AS grupacija (“Vispak”, “Klas”, “Agrokomerc”, Solana), “Ledo”, “Neoplanta”, “Zlatiborski”, “Yuhor” itd.
Poslovnu strategiju u halalu slijede i strane kompanije koje su kroz privatizaciju i greenfield investicije postale dio regionalne ekonomije. Pozitivni su primjeri “Meggle”, te “Lactalis”, “Imlek” itd.
Detalji o kompanijama nosiocima halal standarda i njihovim proizvodima mogu se pronaći na sajtovima nadležnih tijela za certifikaciju halal.ba i halal.hr. Nažalost, podaci o halal proizvođačima iz Slovenije, Makedonije, Kosova i Albanije nisu objedinjeni.
Hrvatska – halal friendly odredište
Gotovo sve velike kompanije proizvođači hrane u Hrvatskoj u sistemu su halal kvalitete, a ukupno je certificirano 105 firmi.
“Kraš” d. d. vodeći je konditorski proizvođač u regiji. O “Krašu” najbolje govore njegovi brendovi poput “Bajadere”, čokolade “Dorine”, “Životinjskog carstva”, “Domaćice”, “Napolitanki”, bombona “Kiki” i “Bronhi”… Kompanija ima 138 halal proizvoda, što čini 40% njenog asortimana, a u Saudijsku Arabiju izveze 3.500 tona samo jedne vrste vafla. Kraš je u sistemu halal kvalitete od 2008.
“Razlozi uvođenja halal standarda u ‘Krašu’ su tržišni zahtjevi potrošača, odnosno kupaca. Tržišta zemalja Bliskog istoka, ali i država u regiji doživjela su promjene u smislu zahtjeva za osiguranjem prihvatljivosti proizvoda za konzumaciju pripadnika muslimanske vjerske zajednice, a s obzirom na značaj i veličinu tih tržišta, tvrtka se orijentirala i ispunila halal zahtjeve za svoje proizvode za oko 40 posto ukupnog asortimana. Time su ostvarene pretpostavke za nesmetan izvoz prema kupcima tih zemalja za taj postojeći asortiman. Također, za bilo koji upit, tender ili zahtjev potencijalnog kupca za neki drugi i određeni proizvod tvrtka analizira sve sastojke i u najkraćem roku provjerava može li proizvod biti halal, pokreće i provodi postupak certificiranja u suradnji s Agencijom za certificiranje halal kvalitete, koja po odobrenju ažurira listu certificiranih halal proizvoda”, kaže Igor Velić, menadžer kvaliteta u “Krašu”.
Osim proizvodnje u Hrvatskoj, Kraš ima fabriku keksa i vafla “Mira” u Prijedoru, koja je također u sistemu halal kvalitete.
“Podravka” ima više od 300 certificiranih proizvoda, uključujući i najpoznatiji, “Vegetu”. U maju 2014. u sistem halal kvalitete ušle su četiri “Podravkine” fabrike: Vegeta i juhe, Dječja hrana i kremni namazi, Voće, te “Kalnik”, što je bio preduvjet za snažnije prisustvo na arapskom tržištu. Kasnije su halal certificirane mesna industrija “Danica” i Tvornica koktel peciva.
Malezijci ulažu u halal proizvodnju u BiH
Bosna i Hercegovina najveće je halal tržište na Balkanu sa 102 kompanije s halal certifikatom, koje imaju više od 5.500 proizvoda. Najveći proizvođač hrane u toj državi jest tešanjski “AS Holding”, koji je akvizirao i oživio neke od najvažnijih predratnih fabrika kao što su “Klas”, “Vispak”, Solana Tuzla i “Agrokomerc” iz Velike Kladuše, u koji će Malezijci uložiti 25 miliona eura. Ugovor je potpisan na upravo završenom drugom Sarajevo halal sajmu, čime se realizira vizija da Bosna i Hercegovina i regija postanu proizvođači halal hrane za 51 milion muslimana u Evropi. Investicija se odnosi na proizvodnju pilećeg mesa i jaja.
“Bosanskohercegovački AS Holding tokom prethodnog desetljeća akvizirao je neke od velikih eks-Ju firmi sa proizvodnim kapacitetima namijenjenim za, tada, domaće tržite od gotovo 23 miliona stanovnika i dijelom za izvoz. Raspolažemo velikim kapacitetima i spremni smo da dodatno ulažemo u modernizaciju, što smo pokazali kroz prethodni period. Trenutno smo najveća grupacija u prehrambenoj industriji u Bosni i Hercegovini i među pet u regiji. Ono što nas svakako krasi je to da imamo 1.082 halal certificirana proizvoda, koje već sada izvozimo na pet konitinenata”, kaže Vedad Halilović, direktor izvoza u “AS Holdingu”.
Brojna bh. dijaspora bila je prva veza za izvoz na zahtjevna zapadna tržišta, a danas su kvalitetom izborili svoje mjesto na policama mnogobrojnih trgovačkih lanaca. Brendovi koji su u vlasništvu “AS Holdinga” dobro su poznati potrošačima u državama bivše Jugoslavije i dijaspori.
‘Perutnina Ptuj’ – najveći proizvođač halal mesa u regiji
Prema dostupnim podacima kompanije s halal certifikatom u Sloveniji jesu: “Žito”, “MP Alpe”, “Perutnina” Ptuj, “Pivka Perutninarstvo”, “Celjske mesnine”, “Kuća začina”, “Podravka”, Pekarna “Pečjak”, “Kranjske mesne zemlje”, “Panvita Agromerkur”, “Karst”, “Revita”, “Novus Spiritus”, “Krašcommerce”, Pomurska mljekara, “Vindija” i “Costella”.
Osim navedenih, u sistemu halal kvalitete jesu klaonički kapaciteti u vlasništvu “Agromerkura”, “Celjskih mesnina”, “Krsa”, “Pivka Perutninarstva” i “Perutnine” Ptuj.
Mnoge slovenske kompanije imaju proizvodne kapacitete u Hrvatskoj, Bosni i Hercegovini i Srbiji (“Perutnina”, “Argeta”…), što ih čini većim proizvođačima halal hrane u regiji.
Srbija ima 29 kompanija s halal certifikatom od Agencije iz Tuzle, odnosno njene podružnice u Novom Pazaru i nepoznati broj od Agencije za halal iz Beograda, koja posluje u sastavu Islamske zajednice Srbije. Ta Agencija i Agencija u Makedoniji nemaju međunarodnu akreditaciju za rad, za razliku od Agencije iz Tuzle i Centra za halal iz Zagreba, što je uvjet za izvoz na određena muslimanska tržišta.
Sjeverna Makedonija ima između 30 i 40 kompanija u sistemu halal kvalitete, za što se iz državnog budžeta izdvajalo do 70% troška certifikacije po kompaniji. Nažalost, zbog netransparentnosti procesa halal certificiranja otkad je lokalna Islamska zajednica preuzela certificiranje od agencije iz Tuzle teško je utvrditi obim halal ekonomije u Sjevernoj Makedoniji.
Izazovi i potencijali halal tržišta
Svaka od država bivše Jugoslavije suočava se s različitim izazovima na putu uvođenja halal standarda u proizvodne i uslužne kapacitete. U Bosni i Hercegovini proces halal certificiranja zvanično je počeo 22. septembra 2006, kad je certificirano šest proizvođača
Bosna i Hercegovina i Hrvatska lideri su halal industrije u regiji. Srbija ima, kako je spomenuto, 29 certificiranih kompanija, ali postojanje dvije islamske zajednice i dvije agencije za halal pomjerilo je fokus s ekonomije na politiku.
Najveći otpor halalu u regiji zabilježen je u Sloveniji, gdje je ta pojava dio rastuće islamofobije, po čemu se Slovenija svrstala u red evropskih država koje ograničavaju ili zabranjuju “ritualno klanje”.
S druge strane, u Sjevernoj Makedoniji stanje u Islamskoj zajednici izuzetno je loše, što se kroz netransparentnost odrazilo na halal certificiranje. Tu je proces suprotan od onog u Sloveniji jer Albanci kroz Islamsku zajednicu pokušavaju isključiti Makedonce iz halal procesa, što je u suštoj suprotnosti s postulatima islama i halal prakse u svijetu, jer su vodeći halal proizvođači države s nemuslimanskom većinom ili kompanije koje nisu u vlasništvu muslimana.
Crna Gora dosad ima dva halal proizvođača, ali ima ogromne potencijale, posebno u halal turizmu. Razloge za njeno zaostajanje za regijom na ovom polju možemo tražiti u neprepoznavanju potencijala halala od Islamske zajednice, pa taj vakuum nadopunjava NVO sektor. Državne institucije osigurale su sredstva za halal certificiranje jer su prepoznale potencijale u turizmu i proizvodnji hrane. Iako ima približno 20% muslimanske populacije, Crna Gora uči na iskustvu Hrvatske, koja ima 1,3% muslimana. Promocija halala u Hrvatskoj podignuta je na državni nivo i službenici Islamske zajednice često su dio diplomatskih posjeta arapskim i muslimanskim državama u cilju povećanja izvoza.
Zajednički izazov svih država regije jest vrlo slaba svijest potrošača o halal proizvodima.
Al Jazeera
(autor: Sanadin Voloder)
Halal certificirano 5 novih kompanija
U mjesecu decembru 2019. godine uspješnu implementaciju zahtjeva Halal standarda okončale su kompanije Mak Gastro doo Visoko, Fah-Kožar doo Visoko, Opća zadruga Vlašić Produkt Travnik, Sintofarm Adriatica doo Orašje i pogon kompanije Don Don doo u Kragujevcu.
