Mirsad Arnautalić: Islam je univerzalni brend
Hrana za muslimane nije samo puka biološka potreba, ona predstavlja vezu sa Allahom
(„Danas-ishrana u islamu“, Mirsad Arnautalić, Ismet Memagić, Esad Hasaničević, 220 stranica, A4 format, Medžlis IZ Orašje, 2018.)
Predstavljamo Vam prvu knjigu domaćih autora koja tretira područje Halal ishrane kroz tri aspekta, islam (Kur’an i hadis), nutricionizam i medicinu.
Autori ove dugo čekane knjige su dr.sc. Mirsad Arnautalić, doktor islamskih nauka, Ismet Memagić, nutricionista, Esad Hasaničević, primarijus doktor. Recenzije potpisuju prof. dr Emir Solaković i hfz. dr.sci. Midhat Beganović.
U knjizi su obrađeni svi ajeti iz Kur’ana koji govore o ishrani i zdravlju. Čitaocima se kroz komentare teologa sa šerijatskog aspekta, te nutricioniste i liječnika približava ova tematika kroz naučna dostignuća i pojašnjenja. U knjizi su ponuđena objašnjenja i savjeti kako danas prepoznati izazove u savremenoj ishrani, kako ih rješavati u vremenu i okruženju koje nije nimalo naklonjeno zdravlju pojedinca i društva u cjelini.
Mirsad Arnautalić živi i radi u Orašju. Profesor je vjeronauke i predsjednik Medžlisa IZ Orašje. Završio je Zagrebačku medresu i Fakultet islamskih nauka gdje je magistrirao i doktorirao. Magistarski rad je odbranio 2012. godine na temu „HALAL STANDARD – stanje i perspektive“, a doktorsku disertaciju, pod nazivom „Propisi o ishrani u pravnoj školi tefsira“ je odbranio u ljeto 2016. godine.
Angažiran je u Agenciji za certificiranje halal kvalitete u Tuzli kao stručni saradnik i ekspert.
Sa dr. Arnautalićem razgovaramo o knjizi, o svijesti o halal proizvodima, o zdravlju, o halal lifestyle-u…
Ishrana u islamu
Iz brojnih analiza stanja zdravlja bosanskohercegovačkog društva jasno je da zdravstveni karton našeg društva ne izgleda baš najbolje. Pored navedenog, prisutne su brojne loše prehrambene navike koje su dio tradicije ili su nove pojave koje su se jako brzo proširile. Kome je namjenjena ova knjiga i kakva su očekivanja autora o njenom uticaju na društvo?
Prije svega želim da se zahvalim na ukazanom prostoru i da čitaocima zaželim da hairli isposte ovaj ramazan u kome se nalazimo. Kao što ste već i naveli zdravstveni karton naših građana nije nimalo na zavidnom nivou. Ovo ne možemo gledati samo kroz prizmu prehrane, iako i to ima veliki uticaj (npr. mi smo jedna od najpretilijih nacija u Evropi), nego moramo uzeti u obzir i sve ostale okolnosti koje utiču na svijest i zdravlje ljudi. Tu su prvenstveno stres, svakodnevne društvene aktivnosti, situacija u zemlji, odlazak mladih, politika…itd. Sve ovo su faktori koji nam nisu dobronakloni, ali da se vratimo na pitanje prehrane. O prehrambenim navikama se počelo sve više pisati i govoriti, tako da je i ovo jedan naš doprinos da pokušamo svako sa svoje strane ponuditi čitaocima onoliko koliko možemo. Nama muslimanima (ovdje govorim iz svoje perspektive islamskih nauka i šerijata) je poslana Uputa iz koje možemo uvijek i za sve situacije pronaći odgovor, odnosno biti usmjereni ka rješenju problema. Tako imamo i smjernice za prehrambene navike, a kako bismo prije svega bili zdravi i u snazi za izvršavanje naših ibadeta. Knjiga je urađena tako da bude prihvatljiva široj čitalačkoj publici, ali ja se ne bih nadao velikim očekivanjima, jer je jako teško mijenjati navike kod ljudi, a posebno prehrambene, jer koliko nam je poznato, hrana je najveća strast kod čovjeka.
Koje principe zdrave ishrane možemo izvući iz ajeta i hadisa koji tretiraju ovu tematiku?
Zanimljiva je činjenica da su nam Kur’an, a.š. i Sunnet ponudili upravo ono što danas predlaže i medicina, nutricionizam i svi oni koji se bave ishranom. Rezimirajući ajete koje je objavio Allah, dž.š., u Kur’anu možemo zaključiti da nam je, pored toga što se od nas traži da konzumiramo dozvoljenu hranu, neređeno da konzumiramo i hranu koja je lijepa, dobra, ukusna.
Postavlja se pitanje šta je to lijepa, dobra i ukusna hrana, a može se ponuditi jako jednostavan odgovor: sva ona hrana koja je zadržala svoje originalne sastojke može se smatrati lijepom, dobrom i ukusnom. Štaviše, termički ili na bilo koji drugi način obrađujemo namirnice mijenjajući njihovo prvobitno stanje i karakteristike, imamo manju korist od njih. Konstantnim otkrivanjem novih vitamina, minerala i fitonutrijenata sve više je očito da je naše znanje izuzetno ograničeno i da stoga nismo kvalificirani da pokušavamo mijenjati Allahovo, dž.š., savršeno stvaranje kroz naše naivne i neznalačke napore.
Jedini način da budemo sigurni kako smo iz hrane dobili sve hranjive sastojke potrebne za naš zdrav rast i razvoj je taj da ih crpimo iz potpune i svježe hrane, naravno ondje gdje to možemo.
Stoga hranu, odnosno piramidu pravilne ishrane možemo podijeliti u četiri grupe, odnosno šest grupa sa podgrupama i treba konzuimirati u najvećim količinama hranu smještenu u dno piramide, dok je grupa hrane koju treba najmanje konzumirati smještena na vrhu piramide.
Ujedno sve ove namirnice spominje i Uzvišeni Allah, dž.š. u Svojoj knjizi i to često onim redoslijedom kojim sada i nauka predlaže da se konzumiraju, a također hranu koju treba više konzumirati, o njoj Allah, dž.š. više i govori. Konzumiranje hrane prema spomenutim grupama bi bilo na slijedeći način:
1. Žitarice (u Kur’anu, a.š. spomenute su: žito, ječam, pšenica, leća, ali i općenito žito, klasje gusto)
Allah, dž.š. na mnogo mjesta spominje žitarice, izdanke, zrno, odnosno zrnevlje sa lišćem (ljuskom), žito što se žanje (misli se na pšenicu), sjemenke. Na većini mjesta Allah, dž.š. opisuje blagodati hrane koju je podario čovječanstvu i prvo spominje žitarice, što možda naglašava njihovu važnost i korist u odnosu na druge vrste hrane. Žitarice su bile poznate na Arapskom poluotoku u vrijeme Poslanika a.s., a uglavnom su to bile pšenica i ječam. U to vrijeme ljudi nisu prerađivali žitarice na način kako mi to danas činimo, nego su korištena cjelovita zrna, pa je takva hrana bila hranjivija i korisnija.
2. Povrće (u Kur’anu, su spomenuti: krastavac, vriježa tikve, luk crveni, ali i općenito se na više mjesta spominje povrće)
Najbolji način da se osigura unošenje raznih vitamina u tijelo jeste taj da se konzumira povrće i to različitih boja kako Allah, dž.š., kaže da pomoću vode izvodi plodove različitih (raznolikih) boja. Ovo sve dokazuje veliku mudost u stvaranju, jer povrće koje je Allah, dž.š. stvorio u divnim bojama, predstavlja i određenu grupu vitamina, minerala i fitonutirjenata.
3. Voće (u Kur’anu su spomenuti: hurma, nar, grožđe, smokva, maslina i banana)
Mnoge vrste voća su osobno istaknute u Kur’anu, i hadisima. Voće sadržava vitamine, minerale, fitonutrijente i vlakna, koji su potrebni čovjekovom organizmu svaki dan.
4. Proteini (meso: stoke, krave, ptice, ribe)
Proteini su skupina jedinjenja sačinjena od jednog ili više lanaca aminokiselina. Proteini su neophodni sastojci u ishrani, jer održavaju tjelesnu strukturu, kako na ćelijskom nivou, tako i u pogledu cjelokupnog fizičkog izgleda. Oni također regulišu tjelesne funkcije kroz sintezu enzima i hormona, te sačinjavaju ključni dio tjelesnog odbrambenog mehanizma kroz antitijela i protein za zgrušavanje krvi koji se formiraju neophodno nakon nastanka povrede.
Kada se u Kur’anu spominje meso, obično se prije njega spominje voće. Istraživači ukazuju na to da se konzumiranjem voća prije obroka koji sadrži meso tijelo snabdijeva enzimima potrebnim za njegovu probavu. Većina proteina u našoj ishrani je životinjskog porijekla (meso, riba, jaja i mlijeko). Povrće i biljke su također izvor proteina, međutim, većina proteina biljnog porijekla ne snabdijeva tijelo svim potrebnim aminokiselinama, niti odgovarajućim omjerima potrebnim za sintezu proteina u ljudskom tijelu. Allah nas podsjeća na one koji su htjeli zamijeniti ptičije meso, koje je On poslao s neba, običnim povrćem sa zemlje. Iako ne sadržava kompletan set potrebnih proteina, vegetarijanska ishrana može zadovoljiti tjelesne potrebe za proteinima kroz tkz. “proteinske dopune”. To je tehnika kombinovanja različitih vegetarijanskih izvora proteina (po mogućnosti u istom obroku) kako bi se unaprijedio kvalitet ishrane (kombinacija mahunarki i žitarica i orašastih plodova)
5. Mlijeko i mliječni proizvodi
Mlijeko je najkorisnije piće za tijelo zbog svoga veoma hranjivog sastava i pogodovanja prirodi tijela. Ono se smatra upotpunjenom ishranom iz svih aspekata, i nutricionisti ga smatraju naboljom hranjivom materijom, jer sadrži sve elemnente ishrane potrebne organizmu. Nije čudo da je to prva hrana svakoga dojenčeta u svijetu sisara, i odrasla osoba može živjeti od samoga mlijeka danima, a da to ne izazove nedostatak u ishrani organizma.
6. Šećeri (med) i masti
Šećeri koje koristimo svakodnevno u ishrani uglavnom su prirodni šećeri koji se nalaze u hrani kao što su mlijeko, voće ili povrće, ili su dodani u hranu za vrijeme njenog pripremanja. Što je šećer bliži svom prirodnom stanju, to je bolje.
Med zauzima posebno mjesto u našoj islamskoj tradiciji, a u Kur’anu je spomenut kao lijek ljudima. Govor o medu kao hrani i lijeku nije ništa novo. Med je čovječanstvu poznat od samoga postanka. Med je spomenut i u Tevratu kada je Jakub, a.s., sa svojim sinovima po drugi put otputovao u Egipat, posavjetaovao ih je da daju faraonu Egipta nešto meda kao poklon od Israilićana. U mnogim faraonskim grobnicama je pronađen med, i što je bilo jako čudno, jeste da je nakon toliko vremena med ostao nepokvaren, a jedina promjena je bila u njegovoj boji, tj. boja mu je bila gotovo crna. Zahvaljujući njegovoj ogromnoj snazi da uništi bakterije koje prouzrokuju kvarenje hrane, on se još naziva i “sigurni konzervans.”
Masti u umjerenim količinama su neophodne za održavanje zdravlja kod ljudi, jer bez masti ne bi mogli živjeti.
Kroz razvijanje svijesti o halal ishrani direktno potičemo pojedince na kupovinu i zahtjevanje halal proizvoda i usluga. S obzirom da nema halal ishrane bez halal proizvodnje hrane na koji način pojedinac može doprinjeti većom prisustvu halal proizvoda u marketima i povećanju broja certificiranih halal proizvođača?
Pitanje hrane je nekada bilo lokalnog karaktera, jer smo hranu kupovali od domaćih proizvođača i trgovaca, nama poznatih i nismo je dugoročno skladištili. Danas je pitanje hrane globalnog karaktera, jer iz bilo kojeg dijela svijeta i sa bilo kojeg kontinenta, u roku od 24 sata, imamo hranu kod nas na stolu. Trebamo se zapitati šta nam sve dolazi i kakve su to tehnologije da nam određena peciva budu friška i nakon nekoliko mjeseci na policama, dok su ona kupljena u pekari već sutradan tvrda. Svi oni koji žele da izbjegnu ovakve stvari i da budu sigurni, a time i ispune svoju vjersku obavezu, treba da traže i konzumiraju halal certificirane proizvode. Konzumiranjem halal proizvoda kupci traže od kompanija da proizvode proizvode u skladu s Halal standardom i ono što je prije svega muslimanima dopušteno za konzumiranje, ali time i kompanije dobivaju svoje stalne klijente. Prije desetak godina je bilo nezamislivo tražiti halal proizvode i o tome se skoro ništa nije niti znalo, ali sada nakon osnivanja Agencije za certificiranje halal kvalitete BiH sa sjedišetm u Tuzli, imamo preko 8 000 proizvoda domaćih kompanija koji su halal certificirani. Ja bih ovdje naveo samo jedan hadis o važnosti konzumiranja halala. Poslanik, a.s. je spomenuo čovjeka ‘koji dugo putuje, pa mu se kosa raščupa i on se upraši, a hrana, piće i odjeća mu je haram i hrani se haramom (i sav je ogrijezao u hramu), a Pruža svoje ruke nebu: ‘Gospodaru, Gospodaru!’, pa kako da mu se Gospodar odazove!?”
Iz ovoga hadisa bih izvekao samo jednu poruku, iako ih ima više, a to je da za muslimanime hrana nije samo puki biološki čin, nego ona predstvlja i vezu s Gospodarom, tj. ona ima i svoju duhovnu, ruhanijetsku dimenziju.
Ova knjiga je jedan od najvećih doprinosa savremenom trendu koji se označava kao halal lifestyle. Kako bi ste vi definisali halal lifestyle?
Islam ne pravi dihotomiju na relaciji vjera – život, te s tim, u vezi u čovjekovom životu ništa nije odvojeno od vjere niti je izvan nje. Islamski zakon integrira ne samo obrede nego i druge aspekte života. Islam je cjelokupan sistem koji reguliše sve segmente ljudskog života, tako obuhvatan, povezan i isprepleten da pokriva sve čovjekove iskonske potrebe. Islam nije samo čisto emocionalno vjerovanje otrgnuto od realnog domena ljudskog egzistiranja, već duboko zadire i u sve sfere društvenog, socijalnog, moralnog, političkog, vojnog, pravnog i drugih aspekata ljudskog života.
Ljudski život je koncipiran na određenim principima i normama, odnosno onome šta je čovjeku dozvoljeno i zabranjeno. Prema šerijatskim propisima, svako čovjekovo djelo regulisano je jednom od pet, odnosno sedam kategorija zadužujućih šerijatskih normi. Zakonodavac je pred ljude postavio zahtjev u vidu nekoliko kategorija normi, pa tako imamo: farz – stroga obaveza utvrđena dokazom kategoričkog karaktera; vadžib – obaveza ustanovljena u dokazima vjerovatne naravi i stoga, u odnosu na farz, koji je prvostepena, vadžib je drugostepena dužnost; haram – ono što je strogo zabranjeno; mustehab ili mendub – ono što je preporučljivo, ali nije obaveza; mekruh – ono što je pokuđeno i ne odobrava se, kao i mubah ili halal – ono što je neutralno ili je dopušteno. Uzimajuči sve ovo, da je naš svaki pokret definisan jednom od kategorija normi, od momenta kada se probudimo (ustanemo i zahvalimo se Allahu, dž.š. – Sunnet; klanjamo namaz- farz; jedemo desnom rukom – Sunnet; jedemo dozvoljeno – halal, itd….) pa tokom cijeloga dana, odnosno čitavog života, je ne bih posebno govorio o halal lifestyle-u kao nekoj posebnoj kategoriji, jer za jednog muslimana, vjernika, svaki trenutak života je halal lifestyle. Islam, kao univerzalni ljudski sistem vrijednosti, je svojim propisima obuhvatio sve segmente ljudskog života. S obzirom da je hrana ključna stvar za život čovjeka, njegovo zdravlje, islam je tom pitanju posvetio veliku pažnju. Pri normiranju ovoga segmenta ljudskog života, povodio se za svojom osnovnom filozofijom da su šerijatske norme i propisi sredstva kojima se ljudima pribavlja samo ono što je korisno i uklanja od njih ono što je štetno. Sukladno tome, islam je pri propisivanju i definiranju kulture ishrane svojim sljedbenicirna uvažio tačno određenu filozofiju i metodologiju od koje, osim u nužnim situacijama, nije odstupao. Sve što je lijepo, korisno i dobro, od hrane i pića, dozvolio im je, a ono što je ogavno, ružno i štetno zabranio im je.
Stoga bih ja na kraju postavio tezu da trebamo govoriti o Islamu kao univezalnom brendu, u koji je inkorporiran halal lifestyle.
(Halalmagazin.com)
Peštalić: Razvijajmo naviku postavljanja pitanja o halal statusu proizvoda
Valdet Peštalić je zasigurno jedno od prepoznatljivih i zaštitnih lica Agencije za certificiranje halal kvalitete sa sjedištem u Tuzli. Naime, Peštalić je dio Agencije od početka njenog rada 2005. godine i obnaša funkciju šefa odjela za edukaciju.
Za Halal Magazin sa Valdetom Peštalićem razgovaramo o podizanju svijesti o halalu, odgovornosti institucija, NVO sektora, te o izazovima u procesu Halal certifikacije.
Na koji način možemo podignuti svijest vjernika, odnosno potrošača, o imperativu konzumiranja halal proizvoda i zahtjevanja halala (proizvoda i usluga) tamo gdje ga još uvjek nema, a prirodno je da bude zastupljen?
Posljednjih godina raste svjesnost vjernika o imperativu konzumiranja halal proizvoda i usluga. U nekom ranijem periodu muslimani su pretežno obraćali pažnju da li u nekom proizvodu ima svinjetine i alkohola. Danas se sve više obraća pažnja i na to kako je hranjena životinja, da li je izvršeno halal klanje, da li u proizvodu pored svinjetine i alkohola ima i drugih zabranjenih (HARAM) ili sumnjivih (mešbuh) sirovina. Vodi se računa i o samom procesu proizvodnje određenih proizvoda gdje se koriste masnoće za pokretne trake na kojima se peku keksovi, hljeb i mnogi drugi konditoriski proizvodi. Konzumenti postaju svjesniji da i određeni proizvodi koji bi prirodno trebali biti halal to nekada nisu, npr. šećer, riba iz uzgoja, jaja, sir, pekarski proizvodi, itd. koji nisu halal ako se koriste nehalal sirovine u procesu uzgoja i proizvodnje. Tome je umnogome doprinijela edukacija i informiranje krajnjih potrošača. Veliku ulogu u tom procesu imaju mediji koji redovno poklanjaju svoj medijski prostor temama koje se tiču halala.
Aktivnosti kojima bismo trebali posvetiti dodatnu pažnju jeste razvijanje navike kod vjernika da postavljaju pitanja o halal statusu proizvoda na pijaci, u restoranu, marketu, pekari, mesnici, apoteci, bolnici, školi, obdaništu i drugim javnim mjestima.
Veoma je zanimljiv trend koji je prisutan u posljednje vrijeme a to je da nemuslimani koji dolaze turistički ili poslovno u BiH traže da im hrana bude halal jer na taj način očekuju da će dobiti kvalitetnu, sigurnu i dodatno provjerenu hranu.
Koje institucije pored Islamske zajednice imaju odgovornost i zadaću da razvijaju svijest o Halalu? Da li nevladin sektor i udruženja potrošača kroz kampanje i projekte mogu promjeniti stanje na terenu? Koliko je Halal prisutna u osnovnim i srednjim školama te na fakultetima (kroz nauke koje su vezane za Halal)?
Nevladin sektor je veoma značajan za razvoj svijesti o halalu kod svojih članova i krajnjih konzumenta halal proizvoda i usluga. Kroz različite oblike edukacije, informiranja i kampanja nevladin sektor može, u velikoj mjeri, doprinijeti razvoju svijesti kod halal potrošača. Također, nevladin sektor može doprinijeti i zaštiti halal potrošača u BiH.
Halal je u određenoj mjeri zastupljen kroz vjeronauku u osnovnim i srednjim školama. Naša Agencija, u saradnji sa aktivom vjeroučitelja, organizira dodatne edukacije za vjeroučitelje kako bi oni bili u mogućnosti na što kvalitetniji i zanimljiviji način educirati učenike o halalu. Također, Agencija je u suradnji sa vjeroučiteljima u pojedinim osnovnim i srednjim školama organizirala prezentacije o halalu, halal certificiranju, proizvodima i uslugama. Osim toga, halal kao tema je prisutan i na fakultetima, gdje studenti na diplomskim i posdiplomskim studijama rade naučne radove iz različitih oblasti. Agencija svima zainteresiranim pruža maksimalu pomoć kako bi naučni radovi bili savremeni i kvalitetni.
Da li potrebno i opravdano označavanje halal proizvoda na policama marketa kao što se to već godinama radi sa domaćim proizvodima kroz kampanje kupujmo i koristimo domaće?
U nemuslimanskim zemljama je takvo označavanje opravdano jer tamo postoji tek mala ponuda halal certificiranih proizvoda i oni su ili posebno označeni ili se nalaze na „halal“ policama/vitrinama te su tako lakše dostupni konzumentima. Što se tiče Bosne i Hercegovine smatramo je bitno da što veći broj proizvoda bude halal certificiran i označen zaštitnim znakom halal kvalitete. Također, kada govorimo o rinfuznim pakovanjima halal proizvoda, primjetna je volja trgovačkih lanaca za odvajanjem halal proizvoda i pribora za rezanje za halal i drugih proizvoda koji nisu certificirani.
Naša Agencija je certificirala preko 8.500 proizvoda i na našem tržištu imamo raznoliku paletu halal certificiranih proizvoda. Pored toga, informacije o halal certificiranim proizvodima i proizvođačima su dostupne putem aplikacije HALAL BAZAR za mobilne uređaje.
Koji su najčešći izazovi odnosno prepreke (izgovori) proizvođača koje ih koče da certificiraju svoju proizvodnju ili uslugu?
Ukoliko postoji iskrena opredijeljenost menadžmenta za implementaciju halala onda svaka firma veoma lako može pristupiti procesu halal certificiranja. Međutim, imamo i slučajeva kada je firma deklarativno za halal certificiranje ali nije spremna da ispuni sve zahtjeve. Ovo se posebno odnosi na sektor turizma i ugostiteljstva gdje recimo na Baščaršiji u Sarajevu, zatim u Mostaru, Travniku, Jajcu, Bihaću i drugim gradovima u BiH imamo veliki broj samoinicijativno istaknutih oznaka halal a nemamo niti jedan halal certificiranih restoran, buregdžincu, ćevabdžinicu, slastičarnu ili pekaru. Zašto ugostitelji izbjegavaju halal ceretificiranje je veoma interesantno pitanje a koje bi im trebali uputiti halal konzumenti koji konzumiraju njihove proizvode. Agencija za certificiranje halal kvalitete stoji na raspolaganju svim zainteresiranim kompanijama koje iskažu interes za halal certificiranje svojih proizvoda i usluga. Sam proces halal certificiranja traje u prosjeku od mjesec do šest mjeseci što zavisi od kompleksnosti proizvodnje i od efikasnosti tima koji kompanija odredi za implementaciju zahtjeva halal standarda. Iz dosadašnjeg iskustva, najviše vremena je kompanijama potrebno da bi se obezbijedilia sirovina koja ima halal status.
Bosna i Hercegovina je nedavno dobila proizvode sa oznakom bez prisustva GMO. Radi se o jajima (proizvođač Bingo) i Bimalo ulje, a oni su već u sistemu Halal kvalitete gdje je jedan od najbitnijih uslova neprisustvo GMO sirovina. Da li ova dva koncepta mogu sinergijski djelovati na tržištu?
Halal standardom nije dozvoljeno korištenje GMO u proizvodnji halal hrane. Potrošači na tržištu Bosne i Hercegovine su djelimično upoznati s problemom GMO-a u hrani. Uzimajući u obzir da je dozvoljen uvoz žitarica GMO porijekla koje se koriste u ishrani životinja, potrošači nisu imali informaciju o tome u finalnom proizvodu (npr. piletina ili jaja na deklaraciji nije naznačeno da je u ishrani korištena hrana GMO porijekla). Potrošači imaju pravo da znaju šta jedu i da o tome budu informirani. Dok u većini zemalja proizvođači koriste oznaku BEZ GMO u Mađarskoj imaju sasvim drugačiju praksu – naime proizvođači koji koriste GMO moraju na proizvodu istaknuti da je proizvod proizveden uz korištenje GMO-a. Na taj način krajnji potrošač je upoznat da je u proizvodnji određenog proizvoda korišten GMO i na njemu je odluka da li će ili neće kupiti takav proizvod. Kod nas proizvodi koji su proizvedeni korištenjem GMO-a nisu označeni i krajnji potrošač može kupiti takav proizvod a da ne zna da konzumira proizvod GMO porijekla. Stoga je pozitivna praksa da se proizvodi (jaja sa BINGO farme koka nosilja i Bimalovo ulje) označavaju kao proizvodi bez prisustva GMO-a. Nadamo se da će u narednom periodu i u Bosni i Hercegovini biti pokrenuta inicijativa da se proizvodi koji u sebi sadrže GMO moraju označavati sa proizvodi porijeklom od GMO-a.
Halalmagazin.com
Radna posjeta direktora Uprave za vjerske poslove Agenciji za certificiranje halal kvalitete
Direktor Uprave za vjerske poslove Rijaseta Islamske zajednice u BiH, gospodin Ismail-ef. Smajlović, sa svojim saradnicima Bahrudinom Čolom i Mehom Šljivom posjetio je 26. juna 2019. godine Agenciju za certificiranje halal kvalitete Islamske zajednice u BiH.
Cilj posjete je bio razmjena informacija o radu i planovima Agencije i mogućnostima podrške i saradnje.
Goste su, o radu i razvojnim planovima Agencije, upoznali Predsjednik Uprave mr. Ahmed Hatunić i direktor Agencije mr. Damir Alihodžić. Nakon sastanka, delegacija Uprave je obišla lokaciju na kojoj je planirana rekonstrukcija poslovnih prostorija Agencije i formiranje savremene laboratorije za analizu proizvoda.
Direktor Uprave, gospodin Ismail-ef. Smajlović, istakao je bitnost halala za Islamsku zajednicu, muslimane i druge konzumente te je čestitao Agenciji na uspješnom radu i obećao podršku u daljem razvoju i radu Agencije.
Direktor Agencije za certificiranje halal kvalitete, mr. Damir Alihodžić, zahvalio se na posjeti i uspješnoj saradnji i podršci koju Uprava za vjerske poslove pruža u radu i razvoju Agencije.
U promociju halala trebamo se svi uključiti jer halal donosi dobro svima
Agencija za certificiranje halal kvalitete sa sjedištem u Tuzli od svog osnivanja 2006. godine je evropski lider na ovom polju, a djeluje na prostoru od Turske do Litvanije.
Od 01. jula 2018. mr. Damir Alihodžić je imenovan za vršioca dužnosti direktora Agencije, a krajem godine mu je potvrđen četverogodišnji mandat.
Za Halal magazin sa mr. Alihodžićem razgovaramo o posjeti Maleziji, o halal ekonomiji u BiH, novim izazovima u radu Agencije, o halal lifestyle-u…
Razgovarao: Voloder Sanadin
Početkom mjeseca ste boravili u glavnom gradu Malezije na Global Halal Summit 2019 i sajmu MIHAS. Ovaj skup je najvažniji godišnji događaj u svjetskoj Halal industriji. Na koji način se Agencija predstavila na ovom skupu i kakvi su novi trendovi u Halal ekonomiji u svijetu?
Global Halal Summit 2019 je najvažniji događaj iz oblasti halal industrije koji se organizira na području jugoistočne Azije. Ovaj događaj okuplja najveći broj halal certificiranih tijela kao i druge učesnike koji su uključeni u cjelokupni lanac halala. Agencija za certificiranje halal kvalitete od 2006. godine redovno učestvuje na ovom događaju. Ovo je bila prilika svim učesnicima da se upoznaju i razmjene iskustva u oblasti halal certificiranja sa područja sa kojih dolaze kao i da se razgovara o problemima sa kojim se halal certifikacijska tijela susreću. Najčešća pitanja o kojima se razgovaralo su akreditiranje i priznavanje halal certifikata na svjetskom nivou.
Na ovogodišnjem Global Halal Summit, Agencija je prisustvovala 10. konferenciji halal certifikacijskih tijela i 2. skupštini International Halal Authority Board, koja okuplja 75 halal certifikacijskih tijela iz 45 zemalja. Po završtku ovih događaja predstavnici Agencije posjetili su izlagače na Malezijskom međunarodnom halal sajmu – MIHAS na kojem su učešće uzele i firme iz BiH u sklopu platforme Sarajevo Halal Fair.
Novi trend koji će se uskoro pojaviti i na kojem Malezija radi je izrada halal standarda za medicinsku opremu. Učesnicima konferencije je prezentiran draft ovog standarda, te svi zainteresirani su pozvani da daju svoj doprinos u izradi ovog standarda.
Ujednačavanje propisa i zahtjeva halala na svjetskom nivou koji će biti sažeti u formi Svjetskog halal standarda oko kojeg postoji koncenzus među halal certifikacijskim tijelima još jedan je novi trend u svijetu halal industrije. Jedan halal standard na svjetskom nivou bi uveliko olakšao proces halal certificiranja te bi se izbjegli problemi međusobnog priznavanja i akreditacije koja dodatno komplikuje ulazak halal proizvoda na pojedina tržišta. Tako danas veliki broj halal certifikacijskih tijela troši vrijeme i finasijska sredstva na međusobno priznavanju zbog različitih propisa i procedura u halal standardima po kojima rade. Na primjer, Agencija ima priznanje od JAKIM Malezija i naši proizvodi se mogu izvoziti na to tržište. MUI iz Indonezije također ima priznjanje od JAKIM Malezija. Međutim, Agencija i MUI nemaju međusobno priznanje i ukoliko naše komanije koje žele da se njihovi proizvodi nađu na tom tržištu mi bismo bespotrebno trebali da provedemo proceduru međusobnog priznavanja koja je suvišna. Slična situacija je i sa nekim drugim tržištima kao što je Singapur, Saudijska Arabija i dr.
Na koji način treba da se razvija bosanskohercegovačka halal ekonomija u narednom periodu, od proizvodnje hrane do turizma, odnosno koji su potrebni iskoraci za snažniji rast halal proizvodnje? Da li su nadležna ministarstva prepoznala Halal koncept poslovanja kao priliku za izlazak na svjetsko tržište od 1.8 miljardi muslimana?
Halal industrija u Bosni i Hercegovini se kontinuirano razvija. Prethodni period obilježava prosječna godišnja stopa povećanja broja certificiranih kompanija i proizvoda u rasponu od 17 do 20 posto, što je gotovo identično sa međunarodnim prosjekom. Značajan je broj domaćih proizvođača i njihovih brendova koje javnost već prepoznaje i identificira sa halalom. Halal certificirane kompanije su iz sektora: proizvodnje hrane, kozmetičkih i farmaceutskih proizvda, turizma i ugostiteljstva, logistike, proizvodnje sredstava za ličnu higijenu, pomoćnih sredstava za proizvodnju, hrane za životinje i drugih.
U prethodnom periodu određena kantonalna i federalna ministrastva su subvencirala implementaciju zahtjeva halal standarda u firmama. Međutim ta podrška nije dovoljna pogotovo kada se radi o proizvodnji hrane i turizmu kao i promociji halal certificiranih proizvođača i proizvoda. Očekujemo da će nadležna ministarstva u narednom periodu pružiti puno veću podršku sektorima proizvodnje halal hrane i halal turističko – ugostiteljskih usluga. Ova dva sektora su razvojna šansa za BiH i neophodna je veća podrška i uključenost vlasti kako bismo povećali obim proizvonje i usluga a samim tim doprinijeli zapošljavanju i razvoju BiH.
Na koji način potrošači, odnosno kupci Halal proizvoda mogu dobiti više informacija o određenim proizvođačima i proizvodima, te kako mogu prijaviti nedogovorno ponašanje nosilaca Halal standarda i na taj način jačati povjerenje u Halal tržište?
Agencija za certificiranje halal kvalitete do sada je halal certificirala oko 130 kompanija. Ove kompanije na tržište plasiraju preko 8000 proizvoda. Veliki je broj proizvoda označen ili je u postupku označavanja znakom halal kvalitete. Sve halal certificirane kompanije, proizvodi i usluge su dostupne na našoj stranici www.halal.ba i aplikaciji za mobilne uređaje Halal bazar. Aplikacija je besplatna i dostupna je na tri platforme: Andorid, iOS i Windows. Aplikacija radi na bazi offline mode.
Dosadašnja praksa Agencije je da svaki prigovor prema halal certificiranim proizvođačima provjeri tako što organizira nenajavljenu posjetu kompaniji sa fokusom na prigovor. Također, Agencija je pozivala i osobe koje prijave prigovor da prisustvuju nenajavljenom auditu ukoliko to žele. Dosadašnji prigovori su se odnosili na stavke koje nisu u domenu halal certificiranja, i koji su se temeljili na činjenici „rekla-kazala“. Ukoliko potrošači imaju dodatnih pitanja koja ih interesiraju ista mogu poslati na našu e-mail adresu: agencija@halal.ba.
Svjedoci smo nedogovornog ponašanja pojedinaca koji na svojim ugostiteljskim objektima često nelegalno ističu oznaku “Halal” čime zbunjuju turiste i prave nelojalnu konkurenciju. Na koji način Agencija i nadležne institucije mogu da riješe ovaj problem?
Samoinicijativno deklarisanje se smatra obmanom krajnih potrošača i zabranjeno je Zakonom o zaštiti potrošača. Ovo je primjetno u Sarajevu, Mostaru, Bihaću, Cazinu, Travniku, Jajcu i drugim gradovima gdje imamo restorane koji samoinicijativno ističu različite oznake „HALAL“ kojima žele da privuku goste. Ovo predstavlja zloupotrebu i obmanu krajnjih potrošača. Ukoliko restorani i hoteli ispunjavaju zahtjeve halal standarda onda bi logično bilo da se halal certificiraju, te da budu u bazi podataka Agencije (www.halal.ba i aplikacija Halal bazar). Ove pojave treba spriječiti ili ih uvesti u sistem. One vlasnicima mogu donijeti kratkoročnu korist, ali svima nama mogu uzrokovati dugoročnu štetu. Agencija je u nekoliko navrata obavještavala potrošače kao i nadležne institucije BiH o ovom problemu i nadamo se da će se u narednom periodu ovaj segment adekvatno urediti kako bismo imali zadovoljne krajnje potrošače.
Smatramo da nedovoljna informisanost pojedinaca i objekata o halalu i halal certificiranju dovodi do ovog problema sa kojima se svi suočavamo. Rješenje leži u organiziranom pristupu i pomoći nadležnih državnih institucija koje bi pomogle pojedinim subjektima da implementiraju zahtjeve halala. Također, državne institucije isto tako trebaju da sankcionišu one koji nastoje da obmanjuju potošače i stiču korist od toga. Agencija izražava spremnost da pomogne svim subjektima koji žele da implementiraju zahtjeve Halal standarda.
Da li se po Vašem mišljenju čini dovoljno u vezi komuniciranja i promocije halala kao zdrave, normalne, korisne, a u isto vrijeme uvijek savremene vrijednosti, odnosno da li je to posao neke određene institucije ili svih onih koji su spoznali razliku?
Suštinske karakteristike halal proizvoda definirane su islamskim učenjem koje dozvoljava (halal) sve što je lijepo, korisno i ukusno, a zabranjuje (haram) štetno, opasno i opojno. Jedna od uloga halala je i da promovira i aktivno sudjeluje u zaštiti univerzalnih vrijednosti: života, časti vjere, razuma i imovine. Stoga su halal proizvodi prepoznati i prihvaćeni kao proizvodi koji donose dobro svima.
Halal pripada svima nama. Njegovo zahtjevanje znači i njegovu promociju. U prilog ovog ćemo navesti da pojedine kompanije su implementirale zahtjeve Halal standarda kako bi zadovoljile zahtjeve halal potoršača. Agencija spram svojih mogućnosti vrši promociju halala i halal certificirtanih proizvođača i usluga na različite načine. Prema tome, u promociju halala trebaju biti uključeni svi jer halal donosi dobro svima.
U vremenu koje je iza nas kada bi se spomenula tema halala, zapravo bi se i prije svega pomislilo na to da li je neka hrana koja se konzumira halal. Ovo usko shvatanje i svođenje pojma i pitanja halala na konzumerstvo nije više toliko dominantno. Kako tumačite ovu promjenu?
Halal predstavlja skup pozitivnih vrijednosti koje se odnose na različite proizvode koje ljudi svakodnevno koriste, kao i na način obavljanja određene poslovne aktivnosti. Izraz potiče iz arapskog jezika i znači dozvoljeno, dopušteno, a njegovi principi su utemeljeni na islamskom učenju i mogu se primijeniti u različitim granama industrije i sistemima poslovanja. Najčešća primjena je u prehrambenoj industriji, farmaciji, kozmetici, te u sektoru usluga poput ugostiteljstva, turizma, logistike i drugih. U ranijem periodu fokus konzumenata je bio na halal status mesa i mesnih prerađevina, zatim pekarskih i konditorskih proizvoda i hrane u uslužnim objektima. U posljednje vrijeme interes konzumenta je da imaju i druge vrste halal proizvoda i usluga.
U segmentu praktične primjene, halal proizvodi se mogu proizvoditi isključivo od sirovina koje imaju halal i poznato porijeklo. Pored jasno zabranjenih sastojaka porijeklom od uginulih, bolesnih i ubijenih životinja, krvi, mesa svinje, životinja predatora, alkohola i drugog, nije dozvoljena upotreba genetski modificiranih organizama i drugih sastojaka u kojima su prisutne prekomjerne količine pesticida i herbicida, zaostaci veterinarskih lijekova i slični sastojci štetni za ljudsko zdravlje i okolinu. Shodno tome, moraju se ispuniti svi zahtjevi korisnosti i neškodljivosti za konzumente, a to uključuje niz odredbi o zdravstvenoj ispravnosti, primjeni visokih higijenskih standarda, propisa o dobrobiti životinja, zaštiti životne sredine, odgovornom i racionalnom korištenju prirodnih resursa, te povoljnom poslovnom okruženju. Halal je postao sinonnim za zdravu, sigurnu i dodatno provjerenu hranu.
Ovakav pristup halala doveo je do činjenice da sve više potrošača poistovjećuje halal sa dodatno provjerenim, zdravim i sigurnim proizvodima za konzumiranje. Rezultat toga ogleda se u činjenici da je sve više nemuslimana konzumira halal proizvode. Ova promjena je nastala u sveobuhvatnom i sistemskom pristupu halal certificiranju proizvoda i usluga bez obzira na vrstu, veličinu ili kompleksnost proizvodnje, te konstantni monitoring onoga što se proizvodi.
Kako biste iz Vaše vizure definirali pojma halal life style koji se sve više komunicira u javnosti?
Halal životni stil predstavlja način života u skladu sa halal normama. Vrijednosti bazirane na halal kvaliteti hrane i načinu prehrane mogu doprinijeti poboljšanju ukupnog kvaliteta životnog stila posebno ako u obzir uzmemo principe halala da ono što je haram je suvišno i nepotrebno, te da je zabrana sukladna nečistoći – šteti.
Halal način života može se gledati sa nekoliko aspekata a to su način prehrane i vrste hrane koja se konzumira, stanovanje, higijena životnih prostora, dnevne fizičke aktivnosti, bavljenje sportom, način odijevanja i vrsta odjeće koja se koristi, higijena, održavanje osobne higijene i spavanje, odnos prema okolišu, odnos prema potrošnji proizvoda za svakodnevnu upotrebu, upotreba prevoznih sredstava, socijalni odnosi – zabava, način komuniciranja itd.
U Istanbulu se održava 6. sjednica tehničkog komiteta SMIIC
U Istanbulu se od 15. do 20. aprila 2019. godine održava Šesta sjednica tehničkog komiteta Instituta za standardizaciju i mjeriteljstvo (SMIIC) Organizacije islamske kooperacije (Technical Committee Week 6.- SMIIC/OIC). Institut se bavi usklađivanjem i donošenjem novih standarda, te otklanjanju barijera u trgovini između zemalja OIC. Pored toga, Institut se bavi izradom šema certificiranja i akreditiranja u svrhu efikasnije trgovinske razmjene između država članica.
Agencija i Serunai potpisali memorandum o razumijavnju
Agencija za certificiranje halal kvalitete, na nedavno održanom Global Halal Summit 2019, potpisala je memorandum o razumijevanju sa kompanijom Serunai Commerce Sdn Bhd iz Malezije. Global Halal Summit 2019 organiziran je u periodu od 01. do 06. aprila 2019. godine u Kuala Lumpuru, Malezija.
Drugi dan 10. konferencije halal certifikacijskih tijela
Danas se nastavlja 10. konferencija halal certifikcijskih tijela koja se organizira u okviru Global Halal Summit 2019 u Kuala Lumpuru, Malezija. Organizator ovog događaja je Ministarstvo za vjerska pitanja Malezije – JAKIM u suradnji sa strateškim partnerima Ministarstvom međunarodne trgovine i industrije (MITI) i Ministarstvo za ekonomske odnose (MEA).
Agencija za certificiranje halal kvalitete učestvuje u konferenciji kojoj prisustvuju halal certifikacijska tijela iz 130 zemalja. Direktor Agencije, mr. Damir Alihodžić se susreo sa Dato dr. Sirajuddin Suhaimee, direktorom Malayisa Halal Council Secretariat kojem je uručio prigodan poklon sa halal certificiranim proizvodima iz BiH.
Program drugog dana konferencije je počeo prezentacijom „Jačanje halala kroz Malaysia Halal Council“ koju je prezentovao Dato dr. Sirajuddin Suhaimee, direktor Malayisa Halal Council Secretariat prezentacijom
Također, razgovarano je na teme: „Utjecaj industrijske revolucije 4.0 na halal certificiranje“, „Trenutni problem u propisima i praksama unutar halal industrije“ i „Muslim friendly hospitality – industry perspective“. Program se završava prezentacijom sitema halal certificiranja u Indoneziji.
Sutra počinje sajam Malaysia International Halal Showcase – MIHAS – koji će trajati tri dana. Na sajmu će se predstaviti veliki broj kompanija iz 40 zemalja.
Drugi dan 10. konferencije halal certifikacijskih tijela
Danas se nastavlja 10. konferencija halal certifikcijskih tijela koja se organizira u okviru Global Halal Summit 2019 u Kuala Lumpuru, Malezija. Organizator ovog događaja je Ministarstvo za vjerska pitanja Malezije – JAKIM u suradnji sa strateškim partnerima Ministarstvom međunarodne trgovine i industrije (MITI) i Ministarstvo za ekonomske odnose (MEA).
Agencija za certificiranje halal kvalitete učestvuje u konferenciji kojoj prisustvuju halal certifikacijska tijela iz 130 zemalja. Direktor Agencije, mr. Damir Alihodžić se susreo sa Dato dr. Sirajuddin Suhaimee, direktorom Malayisa Halal Council Secretariat kojem je uručio prigodan poklon sa halal certificiranim proizvodima iz BiH.
Program drugog dana konferencije je počeo prezentacijom „Jačanje halala kroz Malaysia Halal Council“ koju je prezentovao Dato dr. Sirajuddin Suhaimee, direktor Malayisa Halal Council Secretariat prezentacijom
Također, razgovarano je na teme: „Utjecaj industrijske revolucije 4.0 na halal certificiranje“, „Trenutni problem u propisima i praksama unutar halal industrije“ i „Muslim friendly hospitality – industry perspective“. Program se završava prezentacijom sitema halal certificiranja u Indoneziji.
Sutra počinje sajam Malaysia International Halal Showcase – MIHAS – koji će trajati tri dana. Na sajmu će se predstaviti veliki broj kompanija iz 40 zemalja.
Sarajevo Halal Fair 2019 pod pokroviteljstvom člana Predsjedništva BiH Šefika Džaferovića
Nakon izuzetno uspješne realizacije prošlogodišnjeg sajma Bosna Bank International (BBI), Islamic Development Bank Group (IsDB) i IsDB Group Business Forum THIQAH po drugi put organiziraju Međunarodni sajam halal-industrije Sarajevo Halal Fair (SHF) 2019 koji će se održati u Sarajevu od 26. do 28. septembra pod pokroviteljstvom Šefika Džaferovića, člana Predsjedništva Bosne i Hercegovine
Sarajevo Halal Fair (SHF) 2019 će ponovo na jednom mjestu okupiti predstavnike halal-industrije iz zemalja Jugoistočne Evrope, drugih zemalja iz svijeta u kojima je razvijena ova industrija, kao i multinacionalnih kompanija koje su na globalnom tržištu prisutne sa halal-proizvodima i uslugama.
„SHF 2019 kao mjesto susreta svih tržišnih učesnika – proizvođača, regulatora, kupaca i potrošača halal-proizvoda i usluga ima za cilj da podstakne ulazak novih kompanija u ovu dinamičnu industriju, tako što će transparentno predstaviti brojne nove poslovne prilike domaćim i međunarodnim kompanijama. Namjera nam je da potaknemo dodatne investicije u našu državu i olakšamo poslovnu saradnju u oblasti halal-industrije koja je u velikoj ekspanziji“ – riječi su predsjednika Uprave Bosna Bank International d.d. Sarajevo Amera Bukvića, inicijatora ovog sajma kao i međunarodno priznate i svjetski poznate investicijske konferencije Sarajevo Business Forum (SBF).
Učesnici i izlagači će imati priliku da tokom tri dana sajma predstave svoje proizvode i usluge, te u radnom dijelu razmijene saznanja i iskustva, iznesu svoja očekivanja od trendova u oblasti halal-industrije, kao i ostvare izravan kontakt i dobiju povratne informacije od potrošača halal-proizvoda i korisnika halal-usluga.
„Posebna vrijednost sajma je u planiranim B2B susretima proizvođača halal-proizvoda i pružalaca halal-usluga koji će imati priliku da unaprijede odnose s lokalnim, regionalnim i međunarodnim kupcima i distributerima, s velikim kupcima i distributerima iz zemalja u kojima postoji potražnja za halal-proizvodima i uslugama, ali i onima koji su prisutni na tržištima širom svijeta, a koji mogu osigurati globalnu promociju i prodaju halal-proizvoda i usluga iz naše regije.“ – dodao je Bukvić, koji je izabran među 50 najuticajnijih svjetskih lidera u islamskoj ekonomiji.
Ove godine u Sarajevu na SHF-u 2019 očekuju se izlagači, posjetioci, distributeri, kupci i stručnjaci iz BiH, kao i zemalja regije: Albanije, Crne Gore, Hrvatske, Sjeverne Makedonije, Slovenije i Srbije, zatim Turske, Saudijske Arabije, Ujedinjenih Arapskih Emirata, Malezije, Indonezije, Kuvajta, Bahreina, Omana, Indije, Pakistana, kao i zemalja Evrope – Njemačke, Austrije, Velike Britanije, Holandije, kao i Sjedinjenih Američkih Država, Australije, Kine i dr.
Materijali, informacije i novosti o sajmu bit će dostupni i redovno ažurirani na zvaničnoj web stranici: https://www.sarajevohalalfair.com kao i putem zvaničnih SHF profila na društvenim mrežama Facebook, LinkedIN, Twitter, YouTube i Instagram.
Sutra počinje SHF 2019: Sarajevo i ove godine svjetski centar halal-ekonomije
Tokom tri dana Sarajevo Halal Fair-a (SHF) 2019 za učesnike i posjetitelje SHF 2019 bit će organiziran bogat program sa nizom vrlo zanimljivih sadržaja tokom kojih će imati priliku upoznati se sa svjetskim trendovima halal-industrije, čuti neke od najpoznatijih svjetskih stručnjaka za halal i islamske finansije, a bit će omogućeni susreti regionalnih proizvođača halal-proizvoda i pružalaca halal-usluga iz Bosne i Hercegovine, Hrvatske, Srbije, Crne Gore, Slovenije, Makedonije i Albanije sa velikim kupcima i distributerima iz Evropske unije, Saudijske Arabije, Turske i Malezije, Bahreina, Ujedinjenih Arapskih Emirata, Kine, Kazahstana, Litvanije, Maroka; Omana, Tunisa. Najzastupljeniji su izlagači iz industrije hrane i pića, zatim turizma, kao i finansijskih institucija, te predstavnika državnih agencija, privrednih komora i poslovnih udruženja.
Na SHF-u 2019 predstavit će se 108 izlagača iz 36 zemalja svijeta
SHF 2019 bit će održan u Centru Skenderija u Sarajevu od 26. do 28. septembra/rujna ove godine, a organizatori Sajma su Bosna Bank International, Islamic Development Bank Group (IsDB) i IsDB Group Business Forum THIQAH, uz podršku Islamske zajednice u Bosni i Hercegovini, Agencije za certificiranje halal kvalitete BiH, te Udruženja halal-industrije koje djeluje pri Gospodarskoj/Privrednoj Komori FBiH. Ovogodišnja manifestacija održava se pod pokroviteljstvom člana Predsjedništva BiH Šefika Džaferovića.
Ove godine će SHF 2019 započeti u srijedu navečer, 25. septembra/rujna 2019. godine,večerom dobrodišlice za učesnike i goste sajma. Domaćini večere dobrodošlice su Abdulah Skaka, gradonačelnik Sarajeva i Amer Bukvić, predsjednik Uprave BBI.
Svečana ceremonija otvaranja bit će održana prvog dana SHF 2019, a učesnicima će se obratiti Amer Bukvić, predsjednik Uprave BBI banke, Tun dr. Mahathir Mohamad, premijer Malezije koji će se skupu obratiti putem video linka, Datuk Seri Saifuddin Nasutiion Ismail, ministar unutrašnje trgovine Malezije, Ayman Amin Sejiny, izvršni direktor Islamske korporacije za razvoj privatnog sektora (ICD) pri Islamskoj razvojnoj banci (IsDB), Israfil Kuralay, zamjenik predsjednika Privredne komore Istanbula (ITO), Edin Forto, premijer Kantona Sarajevo, Husein ef. Smajić, zamjenik reisu-l-uleme Islamske zajednice u BiH i Šefik Džaferović, član Predsjedništva BiH.
Prvog dana SHF 2019 učesnici će imati priliku prisustvovati panelu „Jugoistočna Azija – halal izgledi i mogućnosti za region Jugoistočne Evrope“ u okviru koje će panelisti govoriti o mogućnostima nastupa i plasmana proizvođača halal-proizvoda i pružatelja halal-usluga iz našeg regiona na najvećem svjetskom halal-tržištu.
Okrugli stol bosanskohercegovačkih i malezijskih privrednika, također, će biti održan prvog dana SHF 2019, a posebna pažnja bit će posvećena Halal Vision 2020- viziji u kojoj halal-industrija i njen rast i razvoj zauzimaju posebno mjesto. Uvodno izlaganje na ovom okruglom stolu imat će Saifuddin Nasutiion Ismail, ministar unutrašnje trgovine Malezije.
Prvog dana SHF 2019 posjetiteljima će biti predstavljena knjiga “Halal – standard po mjeri čovjeka”, autora dr. Aldina Dugonjića, rukovoditelja Centra za certificiranje halal kvalitete u Zagrebu.
Drugog dana SHF 2019, u petak, 27. septembra/rujna 2019. godine, bit će održan veliki sastanak direktora banaka koje posluju u skladu sa islamskim principima pod nazivom „Međunarodna platforma za saradnju islamskih finansijskih institucija”.
Panel diskusija razvoj halal-tržišta BiH i Saudijske Arabije okupit će bh, regionalne poslovne ljude iz Saudijske Arabije u okviru kojega će biti razgovarano o mogućnostima saradnje u oblasti halala. Privrednici iz Saudijske Arabije zainteresirani su za uspostavljanje saradnje u oblasti halal-turizma i halal-hrane, a posredstvom BBI VIP Business Cluba koji djeluje u okviru Bosna Bank International (BBI) tokom sajma bit će organizirani poslovni B2B sastanci s ciljem povezivanja bosanskohercegovačkih, regionalnih i arapskih privrednika.
Info dani Udruženja halal-industrije pri Privrednoj komori Federacije BiH bit će posvećen temi “Ugovor o slobdnoj trgovini BiH-Turska: prilike, šanse i izazovi”.
Treći dan SHF 2019, u subotu 28. septembra/rujna 2019. godine, započet će dodjelom nagrada SHF 2019 najuspješnijim sudionicima.
Centralni događaj trećeg dana SHF 2019 je održavanje takmičenja u inovacijama “Transformers Roadshow” u organizaciji Islamske razvojne banke (IsDB) koje je ove godine prvi put organizirano u našem regionu. Takmičare će, pored ostalih, pozdraviti Šefik Džaferović, član Predsjedništva BiH. Pobjednici takmičenja “Transformers Roadshow” bit će proglašeni istoga dana, a tri najbolja projekta bit će nagrađeni sa po 3.000 dolara i svoje projekte će moći predstaviti na svjetskom takmičenju u Senegalu.
Tokom tri dana SHF 2019 posjetitelji će moći uživati u kulinarskim delicijama kineske, malajske , indonezijske i bosanskohercegovačke kuhinje pripremljene u skladu sa halal-standardima. Cijena ulaznica za posjetitelje je 2 KM, a cjelokupan prihod od prodatih ulaznica BBI će uplatiti SOS dječijim selima u BiH.
Halal Magazin
