Valdet Peštalić je zasigurno jedno od prepoznatljivih i zaštitnih lica Agencije za certificiranje halal kvalitete sa sjedištem u Tuzli. Naime, Peštalić je dio Agencije od početka njenog rada 2005. godine i obnaša funkciju šefa odjela za edukaciju.

Za Halal Magazin sa Valdetom Peštalićem razgovaramo o podizanju svijesti o halalu, odgovornosti institucija, NVO sektora, te o izazovima u procesu Halal certifikacije.

Na koji način možemo podignuti svijest vjernika, odnosno potrošača, o imperativu konzumiranja halal proizvoda i zahtjevanja halala (proizvoda i usluga) tamo gdje ga još uvjek nema, a prirodno je da bude zastupljen?

Posljednjih godina raste svjesnost vjernika o imperativu konzumiranja halal proizvoda i usluga. U nekom ranijem periodu muslimani su pretežno obraćali pažnju da li u nekom proizvodu ima svinjetine i alkohola. Danas se sve više obraća pažnja i na to kako je hranjena životinja, da li je izvršeno halal klanje, da li u proizvodu pored svinjetine i alkohola ima i drugih zabranjenih (HARAM) ili sumnjivih (mešbuh) sirovina. Vodi se računa i o samom procesu proizvodnje određenih proizvoda gdje se koriste masnoće za pokretne trake na kojima se peku keksovi, hljeb i mnogi drugi konditoriski proizvodi. Konzumenti postaju svjesniji da i određeni proizvodi koji bi prirodno trebali biti halal to nekada nisu, npr. šećer, riba iz uzgoja, jaja, sir, pekarski proizvodi, itd. koji nisu halal ako se koriste nehalal sirovine u procesu uzgoja i proizvodnje. Tome je umnogome doprinijela edukacija i informiranje krajnjih potrošača. Veliku ulogu u tom procesu imaju mediji koji redovno poklanjaju svoj medijski prostor temama koje se tiču halala.

Aktivnosti kojima bismo trebali posvetiti dodatnu pažnju jeste razvijanje navike kod vjernika da postavljaju pitanja o halal statusu proizvoda  na pijaci, u restoranu, marketu, pekari, mesnici, apoteci, bolnici, školi, obdaništu i drugim javnim mjestima.

Veoma je zanimljiv trend koji je prisutan u posljednje vrijeme a to je da nemuslimani koji dolaze turistički ili poslovno u BiH traže da im hrana bude halal jer na taj način očekuju da će dobiti kvalitetnu, sigurnu i dodatno provjerenu hranu.

Koje institucije pored Islamske zajednice imaju odgovornost i zadaću da razvijaju svijest o Halalu? Da li nevladin sektor i udruženja potrošača kroz kampanje i projekte mogu promjeniti stanje na terenu? Koliko je Halal prisutna u osnovnim i srednjim školama te na fakultetima (kroz nauke koje su vezane za Halal)?

Nevladin sektor je veoma značajan za razvoj svijesti o halalu kod svojih članova i krajnjih konzumenta halal proizvoda i usluga. Kroz različite oblike edukacije, informiranja i kampanja nevladin sektor može, u velikoj mjeri, doprinijeti razvoju svijesti kod halal potrošača. Također, nevladin sektor može doprinijeti i zaštiti halal potrošača u BiH.

Halal je u određenoj mjeri zastupljen kroz vjeronauku u osnovnim i srednjim školama. Naša Agencija, u saradnji sa aktivom vjeroučitelja, organizira dodatne edukacije za vjeroučitelje kako bi oni bili u mogućnosti na što kvalitetniji i zanimljiviji način educirati učenike o halalu. Također, Agencija je u suradnji sa vjeroučiteljima u pojedinim osnovnim i srednjim školama organizirala prezentacije o halalu, halal certificiranju, proizvodima i uslugama. Osim toga, halal kao tema je prisutan i na fakultetima, gdje studenti na diplomskim i posdiplomskim studijama rade naučne radove iz različitih oblasti. Agencija svima zainteresiranim pruža maksimalu pomoć kako bi naučni radovi bili savremeni i kvalitetni.

Da li potrebno i opravdano označavanje halal proizvoda na policama marketa kao što se to već godinama radi sa domaćim proizvodima kroz kampanje kupujmo i koristimo domaće?

U nemuslimanskim zemljama je takvo označavanje opravdano jer tamo postoji tek mala ponuda halal certificiranih proizvoda i oni su ili posebno označeni ili se nalaze na „halal“ policama/vitrinama te su tako lakše dostupni konzumentima. Što se tiče Bosne i Hercegovine  smatramo je bitno da što veći broj proizvoda bude halal certificiran i označen zaštitnim znakom halal kvalitete. Također, kada govorimo o rinfuznim pakovanjima halal proizvoda, primjetna je volja trgovačkih lanaca za odvajanjem halal proizvoda i pribora za rezanje za halal i drugih proizvoda koji nisu certificirani.

Naša Agencija je certificirala preko 8.500 proizvoda i na našem tržištu imamo raznoliku paletu halal certificiranih proizvoda. Pored toga, informacije o halal certificiranim proizvodima i proizvođačima su dostupne putem aplikacije HALAL BAZAR za mobilne uređaje.

Koji su najčešći izazovi odnosno prepreke (izgovori) proizvođača koje ih koče da certificiraju svoju proizvodnju ili uslugu?

Ukoliko postoji iskrena opredijeljenost menadžmenta za implementaciju halala onda svaka firma veoma lako može pristupiti procesu halal certificiranja. Međutim, imamo i slučajeva kada je firma deklarativno za halal certificiranje ali nije spremna da ispuni sve zahtjeve. Ovo se posebno odnosi na sektor turizma i ugostiteljstva gdje recimo na Baščaršiji u Sarajevu, zatim u Mostaru, Travniku, Jajcu, Bihaću i drugim gradovima u BiH imamo veliki broj samoinicijativno istaknutih oznaka halal a nemamo niti jedan halal certificiranih restoran, buregdžincu, ćevabdžinicu, slastičarnu ili pekaru. Zašto ugostitelji izbjegavaju halal ceretificiranje je veoma interesantno pitanje a koje bi im trebali uputiti halal konzumenti koji konzumiraju njihove proizvode. Agencija za certificiranje halal kvalitete stoji na raspolaganju svim  zainteresiranim kompanijama koje iskažu interes za halal certificiranje svojih proizvoda i usluga.  Sam proces halal certificiranja traje u prosjeku od mjesec do šest mjeseci što zavisi od kompleksnosti proizvodnje i od efikasnosti tima koji kompanija odredi za implementaciju zahtjeva halal standarda. Iz dosadašnjeg iskustva, najviše vremena je kompanijama potrebno da bi se obezbijedilia sirovina koja ima halal status.

Bosna i Hercegovina je nedavno dobila proizvode sa oznakom bez prisustva GMO. Radi se o jajima (proizvođač Bingo) i Bimalo ulje, a oni su već u sistemu Halal kvalitete gdje je jedan od najbitnijih uslova neprisustvo GMO sirovina. Da li ova dva koncepta mogu sinergijski djelovati na tržištu?

Halal standardom nije dozvoljeno korištenje GMO u proizvodnji halal hrane. Potrošači na tržištu Bosne i Hercegovine su djelimično upoznati s problemom GMO-a u hrani. Uzimajući u obzir da je dozvoljen uvoz žitarica GMO porijekla koje se koriste u ishrani životinja, potrošači nisu imali informaciju o tome u finalnom proizvodu (npr. piletina ili jaja na deklaraciji nije naznačeno da je u ishrani korištena hrana GMO porijekla). Potrošači imaju pravo da znaju šta jedu i da o tome budu informirani. Dok u većini zemalja proizvođači koriste oznaku BEZ GMO u Mađarskoj imaju sasvim drugačiju praksu – naime proizvođači koji koriste GMO moraju na proizvodu istaknuti da je proizvod proizveden uz korištenje GMO-a. Na taj način krajnji potrošač je upoznat da je u proizvodnji određenog proizvoda korišten GMO i na njemu je odluka da li će ili neće kupiti takav proizvod. Kod nas proizvodi koji su proizvedeni korištenjem GMO-a nisu označeni i krajnji potrošač može kupiti takav proizvod a da ne zna da konzumira proizvod GMO porijekla. Stoga je pozitivna praksa da se proizvodi (jaja sa BINGO farme koka nosilja i Bimalovo ulje) označavaju kao proizvodi bez prisustva GMO-a. Nadamo se da će u narednom periodu i u Bosni i Hercegovini biti pokrenuta inicijativa da se proizvodi koji u sebi sadrže GMO moraju označavati sa proizvodi porijeklom od GMO-a.

Halalmagazin.com