Agencija za certificiranje halal kvalitete sa sjedištem u Tuzli od svog osnivanja 2006. godine je evropski lider na ovom polju, a djeluje na prostoru od Turske do Litvanije.

Od 01. jula 2018. mr. Damir Alihodžić je imenovan za vršioca dužnosti direktora Agencije, a krajem godine mu je potvrđen četverogodišnji mandat.

Za Halal magazin sa mr. Alihodžićem razgovaramo o posjeti Maleziji, o halal ekonomiji u BiH, novim izazovima u radu Agencije, o halal lifestyle-u…

Razgovarao: Voloder Sanadin

Početkom mjeseca ste boravili u glavnom gradu Malezije na Global Halal Summit 2019 i sajmu MIHAS. Ovaj skup je najvažniji godišnji događaj u svjetskoj Halal industriji. Na koji način se Agencija predstavila na ovom skupu i kakvi su novi trendovi u Halal ekonomiji u svijetu?

Global Halal Summit 2019 je najvažniji događaj iz oblasti halal industrije koji se organizira na području jugoistočne Azije. Ovaj događaj okuplja najveći broj halal certificiranih tijela kao i druge učesnike koji su uključeni u cjelokupni lanac halala. Agencija za certificiranje halal kvalitete od 2006. godine redovno učestvuje na ovom događaju. Ovo je bila prilika svim učesnicima da se upoznaju i razmjene iskustva u oblasti halal certificiranja sa područja sa kojih dolaze kao i da se razgovara o problemima sa kojim se halal certifikacijska tijela susreću. Najčešća pitanja o kojima se razgovaralo su akreditiranje i priznavanje halal certifikata na svjetskom nivou.  

Na ovogodišnjem Global Halal Summit, Agencija je prisustvovala 10. konferenciji halal certifikacijskih tijela i 2. skupštini International Halal Authority Board, koja okuplja 75 halal certifikacijskih tijela iz 45 zemalja. Po završtku ovih događaja predstavnici Agencije posjetili su izlagače na Malezijskom međunarodnom halal sajmu – MIHAS na kojem su učešće uzele i firme iz BiH u sklopu platforme Sarajevo Halal Fair.

Novi trend koji će se uskoro pojaviti i na kojem Malezija radi je izrada halal standarda za medicinsku opremu. Učesnicima konferencije je prezentiran draft ovog standarda, te svi zainteresirani su pozvani da daju svoj doprinos u izradi ovog standarda.

Ujednačavanje propisa i zahtjeva halala na svjetskom nivou koji će biti sažeti u formi Svjetskog halal standarda oko kojeg postoji koncenzus među halal certifikacijskim tijelima još jedan je novi trend u svijetu halal industrije. Jedan halal standard na svjetskom nivou bi uveliko olakšao proces halal certificiranja te bi se izbjegli problemi međusobnog priznavanja i akreditacije koja dodatno komplikuje ulazak halal proizvoda na pojedina tržišta. Tako danas veliki broj halal certifikacijskih tijela troši vrijeme i finasijska sredstva na međusobno priznavanju zbog različitih propisa i procedura u halal standardima po kojima rade. Na primjer, Agencija ima priznanje od JAKIM Malezija i naši proizvodi se mogu izvoziti na to tržište. MUI iz Indonezije također ima priznjanje od JAKIM Malezija. Međutim, Agencija i MUI nemaju međusobno priznanje i ukoliko naše komanije koje žele da se njihovi proizvodi nađu na tom tržištu mi bismo bespotrebno trebali da provedemo proceduru međusobnog priznavanja koja je suvišna. Slična situacija je i sa nekim drugim tržištima kao što je Singapur, Saudijska Arabija i dr.

Na koji način treba da se razvija bosanskohercegovačka halal ekonomija u narednom periodu, od proizvodnje hrane do turizma, odnosno koji su potrebni iskoraci za snažniji rast halal proizvodnje? Da li su nadležna ministarstva prepoznala Halal koncept poslovanja kao priliku za izlazak na svjetsko tržište od 1.8 miljardi muslimana?

Halal industrija u Bosni i Hercegovini se kontinuirano razvija. Prethodni period obilježava prosječna godišnja stopa povećanja broja certificiranih kompanija i proizvoda u rasponu od 17 do 20 posto, što je gotovo identično sa međunarodnim prosjekom. Značajan je broj domaćih proizvođača i njihovih brendova koje javnost već prepoznaje i identificira sa halalom. Halal certificirane kompanije su iz sektora: proizvodnje hrane, kozmetičkih i farmaceutskih proizvda, turizma i ugostiteljstva, logistike, proizvodnje sredstava za ličnu higijenu, pomoćnih sredstava za proizvodnju, hrane za životinje i drugih.

U prethodnom periodu određena kantonalna i federalna ministrastva su subvencirala implementaciju zahtjeva halal standarda u firmama. Međutim ta podrška nije dovoljna pogotovo kada se radi o proizvodnji hrane i turizmu kao i promociji halal certificiranih proizvođača i proizvoda. Očekujemo da će nadležna ministarstva u narednom periodu pružiti puno veću podršku sektorima proizvodnje halal hrane i halal turističko – ugostiteljskih usluga. Ova dva sektora su razvojna šansa za BiH i neophodna je veća podrška i uključenost vlasti kako bismo povećali obim proizvonje i usluga a samim tim doprinijeli zapošljavanju i razvoju BiH.

Na koji način potrošači, odnosno kupci Halal proizvoda mogu dobiti više informacija o određenim proizvođačima i proizvodima, te kako mogu prijaviti nedogovorno ponašanje nosilaca Halal standarda i na taj način jačati povjerenje u Halal tržište?

Agencija za certificiranje halal kvalitete do sada je halal certificirala oko 130 kompanija. Ove kompanije na tržište plasiraju preko 8000 proizvoda. Veliki je broj proizvoda označen ili je u postupku označavanja znakom halal kvalitete. Sve halal certificirane kompanije, proizvodi i usluge su dostupne na našoj stranici www.halal.ba i aplikaciji za mobilne uređaje Halal bazar. Aplikacija je besplatna i dostupna je na tri platforme: Andorid, iOS i Windows. Aplikacija radi na bazi offline mode.

Dosadašnja praksa Agencije je da svaki prigovor prema halal certificiranim proizvođačima provjeri tako što organizira nenajavljenu posjetu kompaniji sa fokusom na prigovor. Također, Agencija je pozivala i osobe koje prijave prigovor da prisustvuju nenajavljenom auditu ukoliko to žele. Dosadašnji prigovori su se odnosili na stavke koje nisu u domenu halal certificiranja, i koji su se temeljili na činjenici „rekla-kazala“. Ukoliko potrošači imaju dodatnih pitanja koja ih interesiraju ista mogu poslati na našu e-mail adresu: agencija@halal.ba.

Svjedoci smo nedogovornog ponašanja pojedinaca koji na svojim ugostiteljskim objektima često nelegalno ističu oznaku "Halal" čime zbunjuju turiste i prave nelojalnu konkurenciju. Na koji način Agencija i nadležne institucije mogu da riješe ovaj problem?

Samoinicijativno deklarisanje se smatra obmanom krajnih potrošača i zabranjeno je Zakonom o zaštiti potrošača. Ovo je primjetno u Sarajevu, Mostaru, Bihaću, Cazinu, Travniku, Jajcu i drugim gradovima gdje imamo restorane koji samoinicijativno ističu različite oznake „HALAL“ kojima žele da privuku goste. Ovo predstavlja zloupotrebu i obmanu krajnjih potrošača. Ukoliko restorani i hoteli ispunjavaju zahtjeve halal standarda onda bi logično bilo da se halal certificiraju, te da budu u bazi podataka Agencije (www.halal.ba i aplikacija Halal bazar). Ove pojave treba spriječiti ili ih uvesti u sistem. One vlasnicima mogu donijeti kratkoročnu korist, ali svima nama mogu uzrokovati dugoročnu štetu. Agencija je u nekoliko navrata obavještavala potrošače kao i nadležne institucije BiH o ovom problemu i nadamo se da će se u narednom periodu ovaj segment adekvatno urediti kako bismo imali zadovoljne krajnje potrošače.

Smatramo da nedovoljna informisanost pojedinaca i objekata o halalu i halal certificiranju dovodi do ovog problema sa kojima se svi suočavamo. Rješenje leži u organiziranom pristupu i pomoći nadležnih državnih institucija koje bi pomogle pojedinim subjektima da implementiraju zahtjeve halala. Također, državne institucije isto tako trebaju da sankcionišu one koji nastoje da obmanjuju potošače i stiču korist od toga. Agencija izražava spremnost da pomogne svim subjektima koji žele da implementiraju zahtjeve Halal standarda.  

Da li se po Vašem mišljenju čini dovoljno u vezi komuniciranja i promocije halala kao zdrave, normalne, korisne, a u isto vrijeme uvijek savremene vrijednosti, odnosno da li je to posao neke određene institucije ili svih onih koji su spoznali razliku?

Suštinske karakteristike halal proizvoda definirane su islamskim učenjem koje dozvoljava (halal) sve što je lijepo, korisno i ukusno, a zabranjuje (haram) štetno, opasno i opojno. Jedna od uloga halala je i da promovira i aktivno sudjeluje u zaštiti univerzalnih vrijednosti: života, časti vjere, razuma i imovine. Stoga su halal proizvodi prepoznati i prihvaćeni kao proizvodi koji donose dobro svima.

Halal pripada svima nama. Njegovo zahtjevanje znači i njegovu promociju. U prilog ovog ćemo navesti da pojedine kompanije su implementirale zahtjeve Halal standarda kako bi zadovoljile zahtjeve halal potoršača. Agencija spram svojih mogućnosti vrši promociju halala i halal certificirtanih proizvođača i usluga na različite načine. Prema tome, u promociju halala trebaju biti uključeni svi jer halal donosi dobro svima.

U vremenu koje je iza nas kada bi se spomenula tema halala, zapravo bi se i prije svega pomislilo na to da li je neka hrana koja se konzumira halal. Ovo usko shvatanje i svođenje pojma i pitanja halala na konzumerstvo nije više toliko dominantno. Kako tumačite ovu promjenu?

Halal predstavlja skup pozitivnih vrijednosti koje se odnose na različite proizvode koje ljudi svakodnevno koriste, kao i na način obavljanja određene poslovne aktivnosti. Izraz potiče iz arapskog jezika i znači dozvoljeno, dopušteno, a njegovi principi su utemeljeni na islamskom učenju i mogu se primijeniti u različitim granama industrije i sistemima poslovanja. Najčešća primjena je u prehrambenoj industriji, farmaciji, kozmetici, te u sektoru usluga poput ugostiteljstva, turizma, logistike i drugih. U ranijem periodu fokus konzumenata je bio na halal status mesa i mesnih prerađevina, zatim pekarskih i konditorskih proizvoda i hrane u uslužnim objektima. U posljednje vrijeme interes konzumenta je da imaju i druge vrste halal proizvoda i usluga.

U segmentu praktične primjene, halal proizvodi se mogu proizvoditi isključivo od sirovina koje imaju halal i poznato porijeklo. Pored jasno zabranjenih sastojaka porijeklom od uginulih, bolesnih i ubijenih životinja, krvi, mesa svinje, životinja predatora, alkohola i drugog, nije dozvoljena upotreba genetski modificiranih organizama i drugih sastojaka u kojima su prisutne prekomjerne količine pesticida i herbicida, zaostaci veterinarskih lijekova i slični sastojci štetni za ljudsko zdravlje i okolinu. Shodno tome, moraju se ispuniti svi zahtjevi korisnosti i neškodljivosti za konzumente, a to uključuje niz odredbi o zdravstvenoj ispravnosti, primjeni visokih higijenskih standarda, propisa o dobrobiti životinja, zaštiti životne sredine, odgovornom i racionalnom korištenju prirodnih resursa, te povoljnom poslovnom okruženju. Halal je postao sinonnim za zdravu, sigurnu i dodatno provjerenu hranu.

Ovakav pristup halala doveo je do činjenice da sve više potrošača poistovjećuje halal sa dodatno provjerenim, zdravim i sigurnim proizvodima za konzumiranje. Rezultat toga ogleda se u činjenici da je sve više nemuslimana konzumira halal proizvode. Ova promjena je nastala u sveobuhvatnom i sistemskom pristupu halal certificiranju proizvoda i usluga bez obzira na vrstu, veličinu ili kompleksnost proizvodnje, te konstantni monitoring onoga što se proizvodi.

Kako biste iz Vaše vizure definirali pojma halal life style koji se sve više komunicira u javnosti?

Halal životni stil predstavlja način života u skladu sa halal normama. Vrijednosti bazirane na halal kvaliteti hrane i načinu prehrane mogu doprinijeti poboljšanju ukupnog kvaliteta životnog stila posebno ako u obzir uzmemo principe halala da ono što je haram je suvišno i nepotrebno, te da je zabrana sukladna nečistoći – šteti.

Halal način života može se gledati sa nekoliko aspekata a to su način prehrane i vrste hrane koja se konzumira, stanovanje, higijena životnih prostora, dnevne fizičke aktivnosti, bavljenje sportom, način odijevanja i vrsta odjeće koja se koristi, higijena, održavanje osobne higijene i spavanje, odnos prema okolišu, odnos prema potrošnji proizvoda za svakodnevnu upotrebu, upotreba prevoznih sredstava, socijalni odnosi - zabava, način komuniciranja itd.

(www.halalmagazin.com)