– Vrlo često, vrijeme analize je od ključnog značaja za proizvođače hrane. Tako, naprimjer, pri otkupu i prijemu sirovina od farmera (prijem žitarica, mlijeka i sl.), neophodno je izvršiti analizu na licu mjesta i dobiti rezultat u što kraćem roku. Za konvencionalne metode ponekad je potrebno nekoliko sati ili čak nekoliko dana da bi se dobili rezultati. S ovim brzim metodama rezultate analiza možemo imati za pet do 15 minuta. Ovi kvalitativni testeri itekako mogu poslužiti za detekciju određenih sastojaka kao što je GMO, rezidue antibiotika, rezidue pesticida i drugih sastojaka koji su predmet analize. Cijena ovih testova je višestruko jeftinija od standardnih laboratorijskih analiza, a za njihovu upotrebu nije potrebna skupocjena laboratorijska oprema i visoko stručno laboratorijsko znanje – kaže za Preporod.info Alihodžić.
Ističe da je ovo istraživanje pokazalo da brze metode pokazuju visok nivo osjetljivosti i 100% specifičnost, te nisu davale lažno pozitivne i negativne rezultate.
– Tokom i nakon istraživanja nekoliko kompanija je počelo primjenjivati brze testove za detekciju GMO soje za proizvodnju ulja i hrane za stoku. Također, neke mljekare su uvele brze metode za detekciju rezidua antibiotika prilikom prijema mlijeka. Naravno, ukoliko se posumnja u rezultate ovih testova potrebno je potvrditi analizu nekom od referentnih metoda – navodi Alihodžić.
Ovo je svakako važno, naglašava Alihodžić, i za proces halal certificiranja koji podrazumijeva preaktivno-preventivni pristup osiguranja halal kvaliteta prvenstveno u nabavci sirovina za proizvodnju halal proizvoda.
Značaj za provjeru halal proizvoda
Amir Sakić, direktor Agencije za certificiranje halal kvalitete od njenog osnivanja 2006. godine do 2018., kaže da je jedan od temeljnih principa na kojima počiva rad Agencije za certiciranje halal kvalitete da pristup halalu učini ovovremenim, odnosno da primijeni sve primjerene i dostupne metode kako bi se otklonile sve sumnje u to da li je neki proizvod halal ili nije.
– To podrazumijeva da se u kontinuitetu moraju sagledavati kretanja u svijetu nauke, kako bi se utvrdilo koje metode, inovacije i tehnička rješenja mogu koristiti u provjeri halal proizovoda. Pri tome imamo na umu, odnosno podrazumijevamo da su u islamskim propisima i halal i haram jasni, a da dvojbe oko toga da li je neki proizvod halal ili haram u najvećoj mjeri proizilaze iz nepoznanica o tome šta su ljudi uradili. Stoga je svaka metodologija i tehnologija koja može razjasniti dileme i sumnje itekako dobro došla – kaže za naš portal Sakić.
Prema njegovim riječima, Agencija je unazad desetak godina počela koristiti takozvane brze testove kako bi utvrdila da li pojedini proizvodi imaju haram sastojke. To je bio pionirski iskorak koji je trebao značajno ubrzati i dinamizirati provjere, prvenstveno sirovina na mjestu proizvodnje, imajući u vidu da su u to vrijeme dostupne analize bile prilično dugotrajne i ne tako jeftine. Iako su postojali odgovarajući atesti proizvođača za brze testove, njihova upotreba je bila odlična prilika da se obave dodatna naučna ispitivanja.
– Alihodžić je na sebe preuzeo ovaj zahtjevni zadatak i, hvala Bogu uspio je u tome da uradi naučnu provjeru pouzdanosti ovakve vrste analiza. Na tome mu i ovom prilikom čestitam. Veliki je to iskorak za našu nauku i obrazovanje, a napose značajna potvrda da je Agencija izabrala efikasno sredstvo kako bi provjeru halal proizvoda dodatno unaprijedila – ističe Sakić.
Ističe da je ovo, koliko je njemu poznato, prvi naučni rad u Bosni i Hercegovini koji se bavi ovim pitanjem.
– Vjerujem da će biti od koristi i drugim kontrolnim i inspekcijskim organima, u mjeri u kojoj je sistem brzih kontrola unaprijedio kontrole koje obavlja Agencija za certificiranje halal kvalitete. Naša prvenstvena odgovornost je halal status proizvoda, ali smo, također zainteresirani i za druge aspekte kvaliteta proizvoda – kazao je Sakić.
Brojni benefiti brzih testova
Poznavanje sastava hrane i pravilno deklariranje od velikog je značenja za potrošače, kaže dr. Drago Šubarić, redovni profesor na Prehrambeno-tehnološkom fakultetu JJ Strosmayer u Osijeku i predsjednik Komisije za odbranu doktorske disertacije direktora Alihodžića, bilo da se radi o očuvanju ili o unapređenju zdravlja, vjerskim razlozima, jednostavno stilu života ili o nekom drugom razlogu.
Različiti, za neke grupe potrošača nepoželjni sastojci, mogu u određenom prehrambenom proizvodu završiti namjerno ili nenamjerno u bilo kojoj fazi proizvodnje prehrambenog proizvoda. Analiza sastojaka hrane često je skupa i spora tako da je u nekim slučajevima teško izbjeći negativne posljedice konzumiranja prehrambenih proizvoda koji sadrže nepoželjne sastojke.
– Doktorski rad kolege Alihodžića bavi se validacijom brzih kvalitativnih testova u analizi kvalitete i porijekla hrane, što jednostavnim rječnikom rečeno znači da je utvrdio jesu li metode prikladne za navedeno korištenje. Korist je da je utvrđeno da se pojedine brze metode (i po nekoliko desetaka puta jeftinije i značajno brže) mogu uspješno koristiti za kvalitativno određivanje pojedinih sastojaka hrane bitnih za potrošača. Stoga smatram da se radi o vrlo značajnom istraživanju, znanstveno utemeljenom s mogućnošću praktične primjene – ističe dr. Šubarić.
Istraživanje dr. Alihodžića će, prema mišljenju njegovog mentora dr. Benjamina Muhamedbegovića, vanrednog profesora na Tehnološkom fakultetu u Tuzli donijeti brojne benefite. I dr. Muhamedbegović se slaže da će se uštedjeti na vremenu koje je potrebno za analizu klasičnim metodama.
Brze metode su jeftinije, dakle tu je i ekonomski benefit. Brze metode će biti dostupnije, da kao potrošač i pojedinac imate mogućnost provjere kvaliteta i porijekla hrane, bilo kada i bilo gdje. Sve navedeno dat će doprinos u sistemu sigurnosti hrane i zaštite zdravlja potrošača, a zdravo društvo je najvažniji cilj.
– Kao implikacije, naravno pozitivne, očekujem da se na osnovu istraživanja dr. Alihodžića pojačaju kontrolni mehanizmi sigurnosti hrane svih subjekata u lancu distribucije hrane, što će povećati povjerenje potrošača, kako muslimanskih tako i nemuslimanskih. Vidim i priliku da drugi istraživači urade nešto slično za druge alergene u hrani, kako je dr. Alihodžić uradio za mlijeko kao alergen.
Od 17 miliona ljudi u EU koji pate od alergija vezanih za hranu je, sigurno većina nemuslimana, tako da je ovo istraživanje interesantno i za tu kategoriju potrošača kojoj nije halal kvalitet prioritet, a pragmatični zapadnjaci će ga prihvatiti, jer je zasnovano na naučno utemeljenim dokazima – napominje dr. Muhamedbegović.
Midhat Jašić, istaknuti profesor i prvobitni mentor dr. Alihodžića, smatra da je upotreba brzih metoda u analizi porijekla i identifikacije sastojaka hrane vrlo značajna u praksi, pogotovo kada je u pitanju utvrđivanje neželjenih sastojaka u hrani. Tema je dala doprinos u rasvjetljavanju postupka i procedura u identifikaciji kako neželjenih sastojaka hrane, tako i identifikaciji kada je u pitanju halal kvaliteta i identifikaciji haram sastojaka.
– Tokom Alihodžićeve izrade i odbrane rada nigdje nije spomenut ni halal, ni haram, ali rezultati jasno usmjeravaju na postupke i način primjene brzih metoda u otkrivanju haram sastojaka u hrani. Certificiramo halal proizvode na tržištima različitih zemalja, a da bi se ti proizvodi validirali vrlo često je potrebno putem tih malih trakica od tri do pet minuta provjeriti da li sadrže genetski modificirane organizme, meso životinja koje su zabranjene u islamu, da li sadrži alergene i slično. Praktičnu primjenu su ovi brzi testovi našli prije desetak godina, a Alihodžićev doktorat je valorizirao, ocijenio valjanost tih metoda primjenom suptilnijih metoda kao što su alajza, PCR i druge – ističe dr. Jašić.
(Alem Dedić / Preporod.info)