Sedmica tehničkih komiteta održana u Istanbulu

U Istanbulu je od 23. do 28. septembra 2024. godine održana Trinaesta sedmica tehničkih komiteta Instituta za standardizaciju i mjeriteljstvo Organizacije zemalja islamske saradnje (OIC/SMIIC TC Week 13). Ovi tehnički komiteti rade na pripremi i usvajanju standarda iz različitih oblasti, uključujući halal hranu, kozmetiku, farmaceutske proizvode, turizam, te slijedivost i lanac snabdijevanja halal proizvoda. Tokom 13. sedmice tehničkih komiteta održano je ukupno 17 sjednica. Bosnu i Hercegovinu na ovim sastancima predstavljala je Agencija za certificiranje halal kvalitete u saradnji sa Institutom za standardizaciju Bosne i Hercegovine. U ime Agencije, učestvovali su dr. sci. Damir Alihodžić, direktor Agencije, prof. dr. Midhat Jašić, član tehničkog komiteta za hranu (BAS/TC 43) i Vildana Džafić, član tehničkog komiteta BAS/TC 49 za hemijski inženjering, laboratorijsku opremu i kozmetiku Instituta za standardizaciju Bosne i Hercegovine. Predstavnici Agencije za certificiranje halal kvalitete učestvovali su na sjednicama tehničkih komiteta koji pokrivaju različite oblasti, uključujući hranu, kozmetiku, farmaceutske proizvode, poljoprivredne proizvode, te slijedivost i lanac snabdijevanja halal proizvoda. Ove sjednice održane su od 23. do 27. septembra 2024. godine. Na sjednici tehničkog komiteta za halal hranu, prof. dr. Midhat Jašić i dr. sc. Damir Alihodžić predstavili su prijedlog novog projekta i radni dokument pod nazivom „Smjernice za halal pravilnu prehranu“ (Halal Diet & Nutrition Guidelines).  U narednom periodu radit će se na izradi ovog dokumenta.

Audit – Kontrole

Audit halal kvalitete je sistematsko i nezavisno ispitivanje ili provjera sa ciljem da se utvrdi da li su aktivnosti i rezultati koji se odnose na halal kvalitetu u skladu sa utvrđenim odredbama i zahtjevima Halal standarda BAS 1049:2010, da li su te odredbe prikladne za postizanje postavljenih ciljeva, te da li su one stvarno provedene. Auditi se vrše u skladu sa metodologijama i na način propisan relevantnim međunarodnim standardima, uz uvažavanje specifičnih zahtjeva halala.

Status halal proizvoda provjerava se:

– Internim auditom

– Auditom Agencije

– Labaratorijskim analizama

Interni audit podrazumijeva da određeni broj osoba u certificiranim firmama vrši stalni nadzor nabave, proizvodnje, skladištenja i postupanje s proizvodima. Interni auditori su zaduženi da vrše stalnu kontorolu i provjeru u kompaniji shodno odredbama Halal standarda, te da evidentiraju svaku promjenu u procesu nabave, proizvodnje, skladištenja i postupanja s proizvodima.

Auditom Agencije, vrši se najavljena ili nenajavljena kontorla sistema procesa nabave, proizvodnje, skadištenja i postupanja s proizvodima u kompaniji u skladu sa zahtjevima Halal standrarda. Audit Agencija izvode stručni saradnici Agencije koji provjeravaju poštivanje odredbi Halal standarda.

Laboratorijske analize proizvoda podrazumijevaju validaciju nekog proizvoda ili sistema, u našem slučaju Halal standarda i halal certificiranog proizvoda. Agencija za certificiranje halal kvalitete u suradnji sa nadležnim labaratorijama u BiH uzima uzorke sirovna i gotovih proizvoda i provjerava da li se u njima nalaze sastojci koji nisu halal – dozvoljeni muslimanima za konzumiranje.

Stručno tijelo

Stručno tijelo Agencije je Odbor za standarde kojeg, na prijedlog Upravnog odbora, imenuje Rijaset IZ u BiH na period od 4 godine sa mogućnošću ponovnog imenovanja.
Odbor za standarde broji 7 ili 9 članova.

Članovi Odbora za standarde su istaknuti stručnjaci različitih oblasti koje su u vezi sa djelatnošću Agencije.
Predsjednik Odbora za standarde je ujedno član Upravnog odbora Agencije po funkciji.

Odbor za standarde vrši poslove iz svoje nadležnosti i to:

• predlaže standarde i procedure Agencije i dostavlja ih Upravnom odboru na usvajanje,
• kontrolira i verificira zapisnike o izvršenim kontrolnim pregledima certificiranih proizvoda i ispunjavanju obaveza proizvođača i dostavlja ih Upravnom odboru,
• predlaže pokretanje naučnih projekata i održavanje stručnih i naučnih skupova.

Halal konzumerizam iz šire perspektive

Halal industrija sigurno je jedno od najbrže rastućih industrija na svijetu. Ekonomski potencijal industrije privukao je ne samo muslimanske zemlje nego i nemuslimanske zemlje i njihove konglomerate, investitore.

Glavni faktor koji pokreće halal industriju je rastuća potražnja muslimanskih potrošača i zajednica koje traže proizvode i usluge po islamskim propisima.

Nadalje, tržište halala više nije isključivo namjenjeno muslimanskim potrošačima, jer potražnja raste i od nemuslimanskih zajednica koje sve više prepoznaju kvalitet u halal proizvodima i uslugama.

Potražnja za halalom nije ograničena samo na hranu i pića

Muslimanski potrošači također traže halal u modi, turizmu, lijekovima, kozmetici, medijima i zabavi kao i drugim uslužnim sektorima, poput logistike i finansiranja.

Prema malezijskom izvještaju o globalnoj islamskoj ekonomiji za 2018/2019 godinu procijenjuje se da je 1,8 milijardi muslimana širom svijeta potrošilo 2,1 biliona američkih dolara u sektorima životnog stila.

Pojedinosti o potrošnji po sektorima su: hrana i piće u iznosu od 1,3 biliona USD; odjeća i obuća (270 milijardi USD); mediji i zabava (209 milijardi USD); putovanja (177 milijardi USD); farmaceutskih proizvoda (87 milijardi USD) i kozmetike (61 milijardi USD).

Kako bi udovoljili zahtjevima kupca u segmentu halal tržišta, industrijski igrači su se pobrinuli da njihovi proizvodi budu kvalitetni i, što je najvažnije, ispunjavaju uvjete i zahtjeve prema Halal standardima.

Muslimanski potrošači, osim što moraju znati svoja prava, također bi trebali paziti da njihovo ponašanje u potrošnji bude u skladu s vrijednostima koje islam promiče.

Ovo je važna tačka koju muslimani u svom svakodnevnom životu često zaboravljaju.

Cjelovitost halal koncepta ne bi se trebala se ograničiti samo na proizvodnju i uslugu, već je potrebno da obuhvati potrošače i da se odražava na njihovu potrošnju i praksu.

Na primjer, u vezi s hranom, modom i načinom života, muslimanski potrošači trebali bi izbjegavati rasipanje, impulsivne kupovine ili nepotrebnu kupovinu.

Mnogi muslimanski potrošači ne uspijevaju implementirati pravi koncept halala u tim aspektima, jer postoje dokazi koji pokazuju suprotnost između onoga što taj koncept promovira i onoga što se dešava u stvarnosti.

Na primjer, dok su muslimani zabrinuti za halal hranu, oni su često rasipni i ekstravagantni u jelu i potrošnji.

To je posebno izraženo tokom razamazan i drugih blagdana.

U konvencionalnom kontekstu, konzumerizam se često povezuje s kupovinom i konzumiranjem.

Neki potrošači vjeruju da kroz konzumerizam ne zadovoljavaju samo svoje fizičke, nego i emocionalne potrebe.

Potaknuti oglašavanjem i marketingom, potrošači troše svoj novac na stvari koje im nisu potrebne, već samo zato da bi bili u korak s trendovima.

Ako se konzumerizam ne temelji na božanskim učenjima, to bi moglo dovesti i do degradacije okoliša i ekološke neravnoteže.

To je posljedica proizvođača i potrošača koji pretjerano troše i zloupotrebljavaju prirodne resurse u ime konzumerizma i industrijalizacije.

Kao dio globalnog potrošačkog društva, muslimani ne mogu zaustaviti utjecaj konzumerizma. Možda je to razlog zbog kojeg neki od njih ne uspijevaju integrirati koncept cjelovitosti halala u sve aspekte konzumerizma.

Na koncept halala i halal konzumerizma treba gledati iz šire perspektive

Preveliko usvajanje koncepta u pojedinim četvrtima samo je postalo pokazatelj da li muslimani nešto mogu konzumirati ili koristiti.

Treba uložiti napore na edukaciju muslimanskih potrošača da, osim što se brinu da je hrana halal, moraju izbjegavati da bacaju hranu (tabzir) i rasipaju novac bez potrebe (israaf ).

Internalizacija islamskih karakteristika u ponašanju muslimana doprinijela bi razvoju halal ekosistema što bi uticalo na proizvođače i pružatelje usluga da djeluju i prilagođavaju se prema tržišnim uvjetima.

Autor: MUHAMMAD HISYAM MOHAMAD
Pisac je stipendist Centra za ekonomiju i društvene studije Instituta za islamsko razumijevanje Malezije (IKIM)

halalfocus.net

Marketi bez alkohola – (ne)moguća misija

Sastavni dio ljudske civilizacije od samog početka je razmjena dobara, odnosno trgovina. Nekada je to bila trampa u naturi dok se danas trgovina odvija od mahalskih prodavnica do ogromnih tržnih centara i naravno preko interneta.

Trgovinu određuje zakonska regulativa, tržište (ponuda i potražnja), globalni trendovi te vrijednosti i tradicija jednog društva.

Imati vlastitu proizvodnju hrane i lance trgovina u domaćem vlasništvu predstavlja osnovni temelj nezavisnosti i suvereniteta svakog naroda i države. Kampanja „Kupujmo domaće“, iako se provodi u Bosni i Hercegovini skoro 20 godina, počela je davati rezultate tek prije par godina kada su naši susjedi i komšije (Hrvatska i Srbija) svojim ponašanjem izazvali negativne reakcije kupaca. U međuvremenu su stasali i ojačali domaći brendovi, proizvođači i trgovci pa je po prvi put jedan domaći trgovački lanac prestigao hrvatski Konzum.

Zbog uravnoteženog razvoja domaće ekonomije potrebno je kampanju „Kupujmo domaće“ artikulisati prema više ciljeva. Prioritet je jačanje domaćih brendova, kako onih sa tradicijom iz ranijih državnih sistema, tako i brendova koji su nastali u toku ili nakon agresije. Brendovi imaju kapacitet da postanu veliki i da sa sobom ponesu i manje proizvođače i pružaoce usluga i da se probiju na stranim tržištima.

Bereket je u halal trgovini

U islamu je šerijatom jasno definisana sama trgovina i ono šta može biti predmet razmjene. U trgovini se krije mnogo bereketa, a i naš poslanik Muhammed, a.s., je bio trgovac. To njegovo iskustvo i razumjevanje ekonomije se pokazalo u prvim odlukama koje je donio nakon dolaska u Medinu. Nažalost, naši vaizi ne spominju dovoljno ovu činjenicu. Izgradnja džamije, bratimljenje muhadžira i ensarija, medinski ustav uglavnom se navode kao temelj osnivanja islamske države. Međutim, sve to ne bi bilo ostvarivo bez uređenja tržišta kojeg su Židovi kontrolisali, čime se omugućio nesmetan razvoj privrede.

Poslanik Muhammed, a.s. u jednom hadisu kaže „Kupac i prodavač imaju slobodu izbora dok se ne rastanu, pa ako budu iskreni i ispolje stvarno stanje (robe), bit će im bereket u pazaru, a ako zataje i slažu, onda će im nestati bereketa u onome što su pazarili.“

U drugom hadisu stoji „Onaj ko na dozvoljen način zarađuje za svoju porodicu jeste kao borac na Allahovom putu, ko od ovoga svijeta časno traži ono što je dozvoljeno na deredži je šehida.“

Alkohol – majka svih zala ima jako negativan uticaj na bosanskohercegovačko društvo. Stravične saobraćajne nesreće, nasilje u porodici i nad ženama u direktnoj su vezi sa dostupnošću alkohola.

Prema hadisu u islamu su proklete sve osobe koje učestvuju u lancu proizvodnje i distribucije alkohola. Rekao je Poslanik, a.s.: “Allah je prokleo alkohol i onoga ko ga pije, toči, prodaje, onoga kome se prodaje, onoga ko ga pravi, ko ga nosi i kome se nosi.’’ Prokletstvo znači udaljavanje od Božije milosti, a to je Džennet.

Poslanik, a.s., je na vrlo slikovit način opisao osobe koje su u potrebi, ali njihova haram imovina je prepreka za primanje dove.

„Mnogo je neurednih i prašnjavih koji dugo putuju, a njihova je hrana haram, njihova odjeća je haram, i tako nahranjeni haramom dignu ruke i kažu: „Gospodaru moj, Gospodaru moj!“ Takvome dova neće biti primljena.“

Ibn Abbas prenosi od Vjerovjesnika, s.s., da je rekao „Uzvišeni Allah ima meleka koji svake noći iznad Bejtul-makdisa oglašava: „Ko se hrani haramom, neće mu biti primljen ni dobrovoljni ni obavezni ibadet.“

Iz navedenih hadisa jasno možemo zaključiti da je preduslov za primanje dove, ibadeta i ostvarivanje sreće i uspjeha na oba svijeta halal zarada i ishrana.

Uzvišeni Allah kaže: “I zavodi glasom svojim koga možeš i potjeraj na njih svoju konjicu i svoju pješadiju, i budi im ortak u imecima, i u djeci, i daji im obećanja – a šejtan ih samo obmanjuje.” (El-Isra, 64)

Ovaj ajet na najbolji način objašnjava konfliktno stanje lišeno bereketa u našim porodicama i društvu u cjelini jer je šejitan kroz haram postao dio nas.

Zbog svega navedenog postojanje i rad Agencije za certificiranje halal kvalitete unutar Islamske zajednice ima presudnu ulogu za opstanak i budućnost nas na ovim prostorima. Koordinacijom i sinergijom dvije kampanje – kupujmo domaće i kupujmo halal proizvode možemo osigurati naš biološki, ekonomski i duhovni prosperitet.

Afirmacija vrijednosti vakufa

Jedan od izazova za muslimanske zajednice koje žive u sekularnim društvima i kao manjina jeste kako organizovati trgovinu na svojim vrijednostima i učiniti više dostupnim domaće i proizvode sa halal certifikatom.

Savremeni svjetski ekonomski sistem je toliko jak da je na slobodnom tržištu skoro nemoguće djelovati nezavisno i autonomno. Zbog toga je potrebno postizanje zajedničkog dogovora za opće dobro između poslovne zajednice, nvo sektora i Islamske zajednice kako bi se uspostavio održiv lanac trgovina bez alkohola.

Turska udruženja u Njemačkoj i drugim evropskim zemljama već desetljećima su uspješno uspostavili uvezani sistem džamija, kulturnih centara i marketa što predstavlja dominantno mjesto okupljanja i druženja muslimana.

Naravno, ovo nije nešto novo nego predstavlja islamsku vrijednost koju su vakifi na najbolji način organizovali u islamskoj civilizaciji. Naime, većina vakufa su uvezani i održivi sistem objekata za duhovne potrebe (džamije, medrese, tekije, biblioteke) sa proizvodnjom (mlinice, oranice, plantaže) i objektima za uslužne djelatnosti, manufakturu i smještajne objekte (trgovine, zanati, hanovi). Najljepši primjer ovog sistema je travnička Šarena džamija gdje je prvi dio džamije sačinjen od dućana, a na spratu je molitveni prostor.

Kada uporedimo ovo naslijeđe sa aktuelnim stanjem u većim bosanskohercegovačkim gradovima gdje postoje džamije kojima gravitiraju desetine hiljada osoba, a ne postoji market bez alkohola postaje jasno koliko smo ogolili naše poimanje islama i sveli ga na formu.

Govoriti sa minbera o štetnosti alkohola, a ne pokušati pomoći otvaranje marketa bez alkohola u tom istom džematu je bez velikog efekta. Zašto Islamska zajednica ne bi ponudila investitorima svoju infrastrukturu, vakufske površine i objekte da se pokrene domaći lanac trgovina bez alkohola koji bi zbog povoljnijih uslova zakupa prostora i podrške džematlija bio mnogo pristupačniji kupcima od konkurencije.

Otvaranjem džamija koje se nalaze uz magistralne pravce i njihovo uvezivanje sa marketima i ugostiteljskim objektima bez alkohola može se uspostaviti sistem lokacija za odmor i trgovinu koji bi olakšao putovanja domaćem stanovništvu, dijaspori i turistima. Ovakav projekat je nužno predstaviti na interentu i kroz aplikaciju.

Na ovaj način bi cijelo društvo bilo na dobitku, a Islamska zajednica bi smanjila svoju ovisnost o članarini.

Poboljšanje prava radnika

U vremenu u kojem živimo zbog negativnog uticaja alkohola na mlade, porodice i društvo u cjelini nameće se opća nužna potreba za ograničavanjem dostupnosti alkohola u trgovinama. S druge strane, trgovcima ovakav potez donosi mnogo rizika, međutim širom kampanjom afirmiranja ovakvih biznisa potrebno je društvo senzibilirati da podrže ovu inicijativu.

Svođenje ove ideje na neprisustvo alkohola bi bio kontra-efekat. Nužno je udružiti postojeće markete u udruženje trgovaca, predstaviti ih na društvenim mrežama i označiti ih jasno vidljivim znakom kako bi ih kupci mogli prepoznati. Njihovim udruživanjem oni mogu postići bolje uslove kod proizvođača i distributera te privući više kupaca kojima neće nuditi robu sumljiva porijekla i lošeg kvaliteta, nego više domaćih i kvalitetnih proizvoda.

Uspostavljanjem ovakvog lanca trgovina otvorilo bi mogućnost malim proizvođačima hrane, voća, povrća i različitih proizvoda da budu više dostupni kupcima kroz ravnopravnu konkurenciju.

U mnogim gradovima već godinama uspješno rade marketi bez alkohola i čak kompanije koje imaju više prodajnih objekta. Najpozitivniji primjer je zenički HASS koji ima desetak prodajnih objekata. U Visokom i Brezi je uspješna firma Kovo, a marketi bez alkohola postoje i u Kaknju, Travniku, Novom Travniku, Mostaru, Konjicu i u drugim gradovima. U Sarajevu djeluje lanac marketa Saray Co koji se specijalizirao za robu sa halal certifiktom, kao i za turske i arapske proizvode i začine.

S druge strane, nužno je povećanje prava radnika. Marketi koji u svojoj ponudi nemaju alkohol i na taj način su izgradili svoj imidž, a njihovi radnici (najčešće žene) ne mogu osjetiti porodičnu bajramsku atmosferu jer njihov poslodavac radi prvi dan bajrama šalju vrlo neagtivnu poruku. Isto vrijedi i za 25. novembar i 1. mart.

Sjećamo se ogromne nepotrebne medijske kampanje kada je otvoren BBI centar u kojem radi Konzum bez alkohola u ponudi. Godinama poslije otvaren je SCC centar i opet Konzum bez alkohola, ali ovaj put sve je prošlo neprimjećeno. Slučaj marketa u Francuskoj čiji je vlasnik musliman kojeg su kupci tužili jer nema u ponudi alkohol predstavlja egzaktan primjer da prava nisu lahko dostupna nego se za njih moramo izboriti.

Dakle, „marketi bez alkohola“ jesu dobar povod i početak prema širem cilju uspostavljanja domaćeg trgovačkog lanca na vrijednostima naše tradicije kroz kojeg će priliku dobiti mali, ali vrijedni i kvalitetni proizvođači koji imaju potencijale i kapacitete da jednog dana postanu veliki. Moramo im pružiti priliku da pokažu šta znaju i umiju.

Činjenica da je štednja građana u bh bankama preko 12 miljardi pokazuje da postoje sredstva, ali nedostaje povjerenja, stabilnosti, optimizma i projekata da se taj novac investira.

Autor: Voloder Sanadin, Preporod, 15.11.2019.

Marketi bez alkohola – (ne)moguća misija

Sastavni dio ljudske civilizacije od samog početka je razmjena dobara, odnosno trgovina. Nekada je to bila trampa u naturi dok se danas trgovina odvija od mahalskih prodavnica do ogromnih tržnih centara i naravno preko interneta.

Trgovinu određuje zakonska regulativa, tržište (ponuda i potražnja), globalni trendovi te vrijednosti i tradicija jednog društva.

Imati vlastitu proizvodnju hrane i lance trgovina u domaćem vlasništvu predstavlja osnovni temelj nezavisnosti i suvereniteta svakog naroda i države. Kampanja „Kupujmo domaće“, iako se provodi u Bosni i Hercegovini skoro 20 godina, počela je davati rezultate tek prije par godina kada su naši susjedi i komšije (Hrvatska i Srbija) svojim ponašanjem izazvali negativne reakcije kupaca. U međuvremenu su stasali i ojačali domaći brendovi, proizvođači i trgovci pa je po prvi put jedan domaći trgovački lanac prestigao hrvatski Konzum.

Zbog uravnoteženog razvoja domaće ekonomije potrebno je kampanju „Kupujmo domaće“ artikulisati prema više ciljeva. Prioritet je jačanje domaćih brendova, kako onih sa tradicijom iz ranijih državnih sistema, tako i brendova koji su nastali u toku ili nakon agresije. Brendovi imaju kapacitet da postanu veliki i da sa sobom ponesu i manje proizvođače i pružaoce usluga i da se probiju na stranim tržištima.

Bereket je u halal trgovini

U islamu je šerijatom jasno definisana sama trgovina i ono šta može biti predmet razmjene. U trgovini se krije mnogo bereketa, a i naš poslanik Muhammed, a.s., je bio trgovac. To njegovo iskustvo i razumjevanje ekonomije se pokazalo u prvim odlukama koje je donio nakon dolaska u Medinu. Nažalost, naši vaizi ne spominju dovoljno ovu činjenicu. Izgradnja džamije, bratimljenje muhadžira i ensarija, medinski ustav uglavnom se navode kao temelj osnivanja islamske države. Međutim, sve to ne bi bilo ostvarivo bez uređenja tržišta kojeg su Židovi kontrolisali, čime se omugućio nesmetan razvoj privrede.

Poslanik Muhammed, a.s. u jednom hadisu kaže „Kupac i prodavač imaju slobodu izbora dok se ne rastanu, pa ako budu iskreni i ispolje stvarno stanje (robe), bit će im bereket u pazaru, a ako zataje i slažu, onda će im nestati bereketa u onome što su pazarili.“

U drugom hadisu stoji „Onaj ko na dozvoljen način zarađuje za svoju porodicu jeste kao borac na Allahovom putu, ko od ovoga svijeta časno traži ono što je dozvoljeno na deredži je šehida.“

Alkohol – majka svih zala ima jako negativan uticaj na bosanskohercegovačko društvo. Stravične saobraćajne nesreće, nasilje u porodici i nad ženama u direktnoj su vezi sa dostupnošću alkohola.

Prema hadisu u islamu su proklete sve osobe koje učestvuju u lancu proizvodnje i distribucije alkohola. Rekao je Poslanik, a.s.: “Allah je prokleo alkohol i onoga ko ga pije, toči, prodaje, onoga kome se prodaje, onoga ko ga pravi, ko ga nosi i kome se nosi.’’ Prokletstvo znači udaljavanje od Božije milosti, a to je Džennet.

Poslanik, a.s., je na vrlo slikovit način opisao osobe koje su u potrebi, ali njihova haram imovina je prepreka za primanje dove.

„Mnogo je neurednih i prašnjavih koji dugo putuju, a njihova je hrana haram, njihova odjeća je haram, i tako nahranjeni haramom dignu ruke i kažu: „Gospodaru moj, Gospodaru moj!“ Takvome dova neće biti primljena.“

Ibn Abbas prenosi od Vjerovjesnika, s.s., da je rekao „Uzvišeni Allah ima meleka koji svake noći iznad Bejtul-makdisa oglašava: „Ko se hrani haramom, neće mu biti primljen ni dobrovoljni ni obavezni ibadet.“

Iz navedenih hadisa jasno možemo zaključiti da je preduslov za primanje dove, ibadeta i ostvarivanje sreće i uspjeha na oba svijeta halal zarada i ishrana.

Uzvišeni Allah kaže: “I zavodi glasom svojim koga možeš i potjeraj na njih svoju konjicu i svoju pješadiju, i budi im ortak u imecima, i u djeci, i daji im obećanja – a šejtan ih samo obmanjuje.” (El-Isra, 64)

Ovaj ajet na najbolji način objašnjava konfliktno stanje lišeno bereketa u našim porodicama i društvu u cjelini jer je šejitan kroz haram postao dio nas.

Zbog svega navedenog postojanje i rad Agencije za certificiranje halal kvalitete unutar Islamske zajednice ima presudnu ulogu za opstanak i budućnost nas na ovim prostorima. Koordinacijom i sinergijom dvije kampanje – kupujmo domaće i kupujmo halal proizvode možemo osigurati naš biološki, ekonomski i duhovni prosperitet.

Afirmacija vrijednosti vakufa

Jedan od izazova za muslimanske zajednice koje žive u sekularnim društvima i kao manjina jeste kako organizovati trgovinu na svojim vrijednostima i učiniti više dostupnim domaće i proizvode sa halal certifikatom.

Savremeni svjetski ekonomski sistem je toliko jak da je na slobodnom tržištu skoro nemoguće djelovati nezavisno i autonomno. Zbog toga je potrebno postizanje zajedničkog dogovora za opće dobro između poslovne zajednice, nvo sektora i Islamske zajednice kako bi se uspostavio održiv lanac trgovina bez alkohola.

Turska udruženja u Njemačkoj i drugim evropskim zemljama već desetljećima su uspješno uspostavili uvezani sistem džamija, kulturnih centara i marketa što predstavlja dominantno mjesto okupljanja i druženja muslimana.

Naravno, ovo nije nešto novo nego predstavlja islamsku vrijednost koju su vakifi na najbolji način organizovali u islamskoj civilizaciji. Naime, većina vakufa su uvezani i održivi sistem objekata za duhovne potrebe (džamije, medrese, tekije, biblioteke) sa proizvodnjom (mlinice, oranice, plantaže) i objektima za uslužne djelatnosti, manufakturu i smještajne objekte (trgovine, zanati, hanovi). Najljepši primjer ovog sistema je travnička Šarena džamija gdje je prvi dio džamije sačinjen od dućana, a na spratu je molitveni prostor.

Kada uporedimo ovo naslijeđe sa aktuelnim stanjem u većim bosanskohercegovačkim gradovima gdje postoje džamije kojima gravitiraju desetine hiljada osoba, a ne postoji market bez alkohola postaje jasno koliko smo ogolili naše poimanje islama i sveli ga na formu.

Govoriti sa minbera o štetnosti alkohola, a ne pokušati pomoći otvaranje marketa bez alkohola u tom istom džematu je bez velikog efekta. Zašto Islamska zajednica ne bi ponudila investitorima svoju infrastrukturu, vakufske površine i objekte da se pokrene domaći lanac trgovina bez alkohola koji bi zbog povoljnijih uslova zakupa prostora i podrške džematlija bio mnogo pristupačniji kupcima od konkurencije.

Otvaranjem džamija koje se nalaze uz magistralne pravce i njihovo uvezivanje sa marketima i ugostiteljskim objektima bez alkohola može se uspostaviti sistem lokacija za odmor i trgovinu koji bi olakšao putovanja domaćem stanovništvu, dijaspori i turistima. Ovakav projekat je nužno predstaviti na interentu i kroz aplikaciju.

Na ovaj način bi cijelo društvo bilo na dobitku, a Islamska zajednica bi smanjila svoju ovisnost o članarini.

Poboljšanje prava radnika

U vremenu u kojem živimo zbog negativnog uticaja alkohola na mlade, porodice i društvo u cjelini nameće se opća nužna potreba za ograničavanjem dostupnosti alkohola u trgovinama. S druge strane, trgovcima ovakav potez donosi mnogo rizika, međutim širom kampanjom afirmiranja ovakvih biznisa potrebno je društvo senzibilirati da podrže ovu inicijativu.

Svođenje ove ideje na neprisustvo alkohola bi bio kontra-efekat. Nužno je udružiti postojeće markete u udruženje trgovaca, predstaviti ih na društvenim mrežama i označiti ih jasno vidljivim znakom kako bi ih kupci mogli prepoznati. Njihovim udruživanjem oni mogu postići bolje uslove kod proizvođača i distributera te privući više kupaca kojima neće nuditi robu sumljiva porijekla i lošeg kvaliteta, nego više domaćih i kvalitetnih proizvoda.

Uspostavljanjem ovakvog lanca trgovina otvorilo bi mogućnost malim proizvođačima hrane, voća, povrća i različitih proizvoda da budu više dostupni kupcima kroz ravnopravnu konkurenciju.

U mnogim gradovima već godinama uspješno rade marketi bez alkohola i čak kompanije koje imaju više prodajnih objekta. Najpozitivniji primjer je zenički HASS koji ima desetak prodajnih objekata. U Visokom i Brezi je uspješna firma Kovo, a marketi bez alkohola postoje i u Kaknju, Travniku, Novom Travniku, Mostaru, Konjicu i u drugim gradovima. U Sarajevu djeluje lanac marketa Saray Co koji se specijalizirao za robu sa halal certifiktom, kao i za turske i arapske proizvode i začine.

S druge strane, nužno je povećanje prava radnika. Marketi koji u svojoj ponudi nemaju alkohol i na taj način su izgradili svoj imidž, a njihovi radnici (najčešće žene) ne mogu osjetiti porodičnu bajramsku atmosferu jer njihov poslodavac radi prvi dan bajrama šalju vrlo neagtivnu poruku. Isto vrijedi i za 25. novembar i 1. mart.

Sjećamo se ogromne nepotrebne medijske kampanje kada je otvoren BBI centar u kojem radi Konzum bez alkohola u ponudi. Godinama poslije otvaren je SCC centar i opet Konzum bez alkohola, ali ovaj put sve je prošlo neprimjećeno. Slučaj marketa u Francuskoj čiji je vlasnik musliman kojeg su kupci tužili jer nema u ponudi alkohol predstavlja egzaktan primjer da prava nisu lahko dostupna nego se za njih moramo izboriti.

Dakle, „marketi bez alkohola“ jesu dobar povod i početak prema širem cilju uspostavljanja domaćeg trgovačkog lanca na vrijednostima naše tradicije kroz kojeg će priliku dobiti mali, ali vrijedni i kvalitetni proizvođači koji imaju potencijale i kapacitete da jednog dana postanu veliki. Moramo im pružiti priliku da pokažu šta znaju i umiju.

Činjenica da je štednja građana u bh bankama preko 12 miljardi pokazuje da postoje sredstva, ali nedostaje povjerenja, stabilnosti, optimizma i projekata da se taj novac investira.

Autor: Voloder Sanadin, Preporod, 15.11.2019.