Halal industrija sigurno je jedno od najbrže rastućih industrija na svijetu. Ekonomski potencijal industrije privukao je ne samo muslimanske zemlje nego i nemuslimanske zemlje i njihove konglomerate, investitore.

Glavni faktor koji pokreće halal industriju je rastuća potražnja muslimanskih potrošača i zajednica koje traže proizvode i usluge po islamskim propisima.

Nadalje, tržište halala više nije isključivo namjenjeno muslimanskim potrošačima, jer potražnja raste i od nemuslimanskih zajednica koje sve više prepoznaju kvalitet u halal proizvodima i uslugama.

Potražnja za halalom nije ograničena samo na hranu i pića

Muslimanski potrošači također traže halal u modi, turizmu, lijekovima, kozmetici, medijima i zabavi kao i drugim uslužnim sektorima, poput logistike i finansiranja.

Prema malezijskom izvještaju o globalnoj islamskoj ekonomiji za 2018/2019 godinu procijenjuje se da je 1,8 milijardi muslimana širom svijeta potrošilo 2,1 biliona američkih dolara u sektorima životnog stila.

Pojedinosti o potrošnji po sektorima su: hrana i piće u iznosu od 1,3 biliona USD; odjeća i obuća (270 milijardi USD); mediji i zabava (209 milijardi USD); putovanja (177 milijardi USD); farmaceutskih proizvoda (87 milijardi USD) i kozmetike (61 milijardi USD).

Kako bi udovoljili zahtjevima kupca u segmentu halal tržišta, industrijski igrači su se pobrinuli da njihovi proizvodi budu kvalitetni i, što je najvažnije, ispunjavaju uvjete i zahtjeve prema Halal standardima.

Muslimanski potrošači, osim što moraju znati svoja prava, također bi trebali paziti da njihovo ponašanje u potrošnji bude u skladu s vrijednostima koje islam promiče.

Ovo je važna tačka koju muslimani u svom svakodnevnom životu često zaboravljaju.

Cjelovitost halal koncepta ne bi se trebala se ograničiti samo na proizvodnju i uslugu, već je potrebno da obuhvati potrošače i da se odražava na njihovu potrošnju i praksu.

Na primjer, u vezi s hranom, modom i načinom života, muslimanski potrošači trebali bi izbjegavati rasipanje, impulsivne kupovine ili nepotrebnu kupovinu.

Mnogi muslimanski potrošači ne uspijevaju implementirati pravi koncept halala u tim aspektima, jer postoje dokazi koji pokazuju suprotnost između onoga što taj koncept promovira i onoga što se dešava u stvarnosti.

Na primjer, dok su muslimani zabrinuti za halal hranu, oni su često rasipni i ekstravagantni u jelu i potrošnji.

To je posebno izraženo tokom razamazan i drugih blagdana.

U konvencionalnom kontekstu, konzumerizam se često povezuje s kupovinom i konzumiranjem.

Neki potrošači vjeruju da kroz konzumerizam ne zadovoljavaju samo svoje fizičke, nego i emocionalne potrebe.

Potaknuti oglašavanjem i marketingom, potrošači troše svoj novac na stvari koje im nisu potrebne, već samo zato da bi bili u korak s trendovima.

Ako se konzumerizam ne temelji na božanskim učenjima, to bi moglo dovesti i do degradacije okoliša i ekološke neravnoteže.

To je posljedica proizvođača i potrošača koji pretjerano troše i zloupotrebljavaju prirodne resurse u ime konzumerizma i industrijalizacije.

Kao dio globalnog potrošačkog društva, muslimani ne mogu zaustaviti utjecaj konzumerizma. Možda je to razlog zbog kojeg neki od njih ne uspijevaju integrirati koncept cjelovitosti halala u sve aspekte konzumerizma.

Na koncept halala i halal konzumerizma treba gledati iz šire perspektive

Preveliko usvajanje koncepta u pojedinim četvrtima samo je postalo pokazatelj da li muslimani nešto mogu konzumirati ili koristiti.

Treba uložiti napore na edukaciju muslimanskih potrošača da, osim što se brinu da je hrana halal, moraju izbjegavati da bacaju hranu (tabzir) i rasipaju novac bez potrebe (israaf ).

Internalizacija islamskih karakteristika u ponašanju muslimana doprinijela bi razvoju halal ekosistema što bi uticalo na proizvođače i pružatelje usluga da djeluju i prilagođavaju se prema tržišnim uvjetima.

Autor: MUHAMMAD HISYAM MOHAMAD
Pisac je stipendist Centra za ekonomiju i društvene studije Instituta za islamsko razumijevanje Malezije (IKIM)

halalfocus.net