FAQ
Najčešće postavljena pitanja
Lorem ipsum dolor sit amet, consectetur adipiscing elit. Ut elit tellus, luctus nec ullamcorper mattis, pulvinar dapibus leo.
-Proizvod u čijem sastavu nema ni jednog sastojka koji je muslimanima zabranjen za upotrebu
- U procesu proizvodnje primjenjuju se zahtjevi Halal standarda i ne koriste se zabranjene sirovine i druga sredstva
- Da bi proizvod bio halal prvo mora zadovoljiti sve propise o zdravstvenoj ispravnosti, higijeni i sanitaciji.
- To su provjereni i sigurni proizvodi koji ispunjava zahtjeve kvalitete
- To je obaveza muslimanima definisana Kur’anom i Hadisom
- Halal mogu korisiti i nemuslimani jer nije u suprotnosti s odredbama drugih vjera
Skup karakteristika nekog proizvoda koje su u skladu sa islamskim propisima i ispunjavaju zahtjeve kvalitete, te kao takvi dopušteni muslimanima za upotrebu. Utemeljena je na šerijatskim principima, Codex Alimetariusu, Halal standardu BAS 1049:2007 i drugim aktima u kojima su utvrđeni principi halal certificiranja. Halal kvalitetu može potvrđivati isključivo islamska zajednica ili autorizirana certifikacijska kuća koju za to ovlasti Islamska zajednica. Na području Bosne i Hercegovine, Hrvatske, Srbije, Crne Gore i Makedonije za ovu djelatnost ovlaštena je Agencija za certificiranje halal kvalitete.
- INTERNI AUDIT - određeni broj osoba u certificiranim firmama vrši stalni nadzor
nabave, proizvodnje, skladištenja i postupanja s proizvodima;
- AUDIT AGENCIJE - stručni saradnici Agencije putem najavljenih i nenajavljenih audita
provjeravaju da li se poštuju zahtjevi Halal standarda;
- LABARATORIJSKE ANALIZE - u suradnji sa nadležnim labaratorijama Agencija uzima
uzorke sirovina i gotovih proizvoda i provjerava da li se u njima nalaze sastojci koji
nisu halal.
Dodatna pitanja i odgovori
Pivski kvasac, ukoliko se koristi u osušenom stanju (koji možemo pronaći u apoteci) generalno ima mešbuh status iako takav ne sadrži alkohol. Međutim, svježi pivski kvasac koji se koristi u tehnologiji proizvodnje piva sadrži alkohol, te kao takav ima haram status. Ukoliko je pivski kvasac potreban u svrhu liječenja, te ukoliko nema adekvatne zamjene onda se on može koristiti samo u zdravstvene svrhe.
Ovakve vrste aroma (okus ruma) većinom sadrže alkohol (etanol), pa su zbog toga zabranjene - haram. Međutim, pored etanola mogu biti korištene i druge vrste rastvarača ili nosača, kao što je propilen glikol i drugi šećerni alkoholi koji su dozvoljeni – halal, ali se rasrtvarači aroma ne navode na deklaraciji proizvoda.
Ako je na čokoladi ili sličnom proizvodu deklarisano da sadrži aromu ruma, iz toga se ne može zaključiti da li je taj proizvod halal ili haram, jer nije poznato koji je alkohol upotijebljen za rastvaranje. Zbog toga se ovakvi proizvodi svrstavaju u kategoriju sumnjivih - mešbuh proizvoda, čije korištenje treba obavezno izbjegavati. Dodatni razlog za izbjegavanje ovih proizvoda je naziv koji asocira na tvari (alkohol koji opija) čije je konzmiranje zabranjeno.
Shodno navedenom, Agencija za certificiranje halal kvalitete ne preporučuje konzumiranje čokolada i slatkiša koje u svom sastavu sadrže aromu ruma.
Etanol je alkohol i to je jedini alkohol koji je prema Halal standardu zabranjen, jer je to ustvari jedini alkohol koji se pojavljuje u alkoholnim pićima (pivo, vino, šampanjci i sva druga alkoholna pića). Znači pored alkohola (etanola) postoje i drugi alkoholi koji se koriste u prehrambenoj i neprehrambenoj industriji. Na primjer šećerni alkoholi mogu biti korišteni u prehrambenim proizvodima i oni su dozvoljeni jer nemaju svojstvo opijanja a to su: Propilen glikol, manitol, ksilitol, i dr. koji se koriste u kao nosači aditiva i primjenjuju se npr u bombonama, žvakama i drugim proizvodima. Pored ovih alkohola postoje i drugi alkoholi kao što je metanol, izopropanol i izopropilni alkohol i oni se koriste u uglavnom u hemijskoj industriji (deterdženti, sredstva za čišćenje, te kao otapala za razne neamjene itd.) i naravno otrovni su ukoliko se konzumiraju. Dakle ako proizvod sadrži etanol (da li kao dodatak, kao nosač aditiva ili drugo funkcionalno svojstvo) u bilo kojem obliku onda je taj proizvod prema našem Halal standardu zabranjen.
Halal park (ili halal hub) predstavlja poslovnu zonu u okviru koje se nalaze proizvodni, skladištni, trgovinski, distributivni, bankarski, uslužni, stambeni i drugi sadržaji neophodni za kvalitetno poslovanje u skladu sa zahtjevima svjetskog halal tržišta. Uloga halal parkova je da obzbijede optimalne uslove za poslovanje zainteresiranim akterima na svjetskom halal tržištu.
Do sada je veliki problem predstavljala nemogućnost da se na svjetskom halal tržištu obezbijedi adekvatno snabdijevanje krajnjih potrošača halal proizvodima i uslugama. Izgradnjom halal parkova na svim kontinentima bit će omogućeno da se proizvodnja, transport i distribucija halal proizvoda i usluga obavlja efikasnije i efektivnije. To znači da se recimo halal proizvodi koji se proizvode u BH (odnosno evropskom) halal parku transportuju u halal parkove u Maleziji, Bliskom Istoku, Sjevernoj Americi, Africi, Australiji odakle će se dalje distribuirati trgovinskim lancima i krajnjim potrošačima.
Također, halal proizvodi i usluge iz drugih halal parkova će se preko BH (evropskog) halal parka distribirati na evropskom halal tržištu. Firme iz BiH i Evrope čiji je rok trajanja proizvoda kratak moći će da pokreću svoje proizvodne linije u drugim halal parkovima u svijetu kako bi zadovoljili zahtjeve halal potrošača na tim tržištima i obratno proizvođači iz drugih područja moći će da pokreću svoje proizvodne linije u BH (evropskom) halal parku odakle će njihovi proizvodi biti distribuirani na evropskoh halal tržištu.
Predviđeno je da se u destak zemalja u svijetu izgrade halal parkovi a jedna od zemalja je i Bosna i Hercegovina. Jedan od razloga zašto je naša država dobila šansu za pokretanje halal parka jeste ugled koji Agencija za certificiranje halal kvalitete ima u svijetu. Naša Agencija je, od 170 agencija za halal u svijetu, po svim kriterijima rangirana u ''top 5''.
Šelak spada u aditiv koji se koristi u prehrambenoj industriji u svrhu glaziranja proizvoda. Postoje različita mišljenja o dopuštenosti ovog sastojka.
Shellac je sekret koji nastaje iz ženke coccu lacca. Princip nastajanja ovog sekreta je sličan kao i nastajanju sekreta pčela, odnosno meda. Međutim, tokom procesa njegove proizvodnje u glazirajućem proizvodu za jestivi proizvod, u samom proizvodu mogu se pronaći insketi ili njihovi dijelovi.
Na osnovu ove činjenice, šelak se smatra zabranjenim, jer pored sekreta sadrže i djelove insekata koji su zabranjeni za konzumiranje.
Halal turizam predstavlja djelatnost pružanja usluga tokom putovanja osobama koje žive u skladu sa halal normama ili halal lifestyle-om, kako se to sve češće imenuje. Ova djelatnost obuhvata aktivnosti organiziranja i relizacije putovanja, smještaj, uvjete za obavljanje vjerskih obreda, pripremanje i posluživanja hrane, te ostale aktivnosti tokom boravka poput slobodnih aktivnosti, izleta, obilazaka,rekreacije i slično.
Potrebno je napomenuti da se na međunarodnom nivou umjesto termina halal turizam preporučuje upotreba odrednice 'Halal Friendly Travel'. Kako u našem jeziku još uvijek nemamo ustaljen prijevod ove odrednice, mi smo se opredijelili da za početak ovu djelatnost imenujemo kao halal turizam. Pri tome smo svjesni da je Halal Friendly Travel adekvatniji od izraza halal turizam iz najmanje tri razloga.
Prvi razlog je što ova usluga nije vezana isključivo za turiste, već za bilo koju osobu kojoj je potrebna halal usluga bez obzira na motiv putovanja i bez posebnog ograničavanja na bilo koju sezonu ili godišnje doba. To mogu biti i poslovni ljudi, sportisti, osobe koje putuju radi liječenja ili bilo kojim drugim povodom. Drugi razlog je što agencije, organizacije ili objekati koji pružaju halal usluge mogu pružati i druge usluge koje nisu halal. I konačno, treći razlog leži u činjenici da sadržaj i kvalitet usluge nikad nisu u potpunosti isti, neko nudi više i bolje od drugih. Stoga se najveća pažnja obraća na to koliko su uvjeti i okruženje u kojima se usluga realizira „prijateljski“ za osobe koji traže halal usluge. Pored navedenih izraza, još se koriste i odrednice Halal Friendly Enviroment i Halal Friendly Hospitality i obuhvataju fizičko okruženje, infrastrukturu, te gostoprimstvo i ljubaznost osoblja koje pruža uslugu.
Postoji veliki broj definicija sladoleda. Jedna od njih je da je sladoled djelomično ili potpuno zamrznuta slastica koja se sastoji od mlijeka ili mliječnih proizvoda (mlijeko u prahu, ugušćeno mlijeko, vrhnje ili maslac), te nemliječnih sastojaka koji se dodaju u smjesu u svrhu podešavanja okusa, arome, boje, mirisa i konzistencije (šećeri i zaslađivači, stabilizatori i emulgatori, uz mogući dodatak voća, voćnih aroma, jaja, čokolade ili nekih drugih dodataka).
Zanmljivo je istaknuti da sladoled sadrži uklopljeni zrak koji služi povećanju volumena sladoleda, boljoj konzistenciji, te smanjuje osjećaj hladnoće u ustima tijekom konzumiranja. Sladoledi se na tržištu nalaze u brojnim oblicima, okusima i pakiranjima. Vrsta sladoleda mora biti navedena u deklaraciji.
Generalno, sastojci koji se koriste u proizvodnji sladoleda mogu biti halal, haram ili mešbuh, u zavisnosti od njihovog porijekla (biljno ili životinjsko).
Mlijeko u prahu, maslac i ugušćeno vrhnje mogu sadržavati sastojke koji mogu biti haram porijekla. S druge strane tokom proizvodnje sladoleda dodaju se aditivi kao što su stabilizatori i emulgatori. Najčešći emulgatori koji se koriste u proizvodnji sladoleda su esteri mono i diglicerida masnih kiselina (E 471) koji mogu biti nedozvoljeni ako su svinjskog porijekla. Voćne baze koje se koriste u proizvodnji sladoleda mogu sadržavati alkohol, koji je također zabranjen. Arome, boje i mirisi koji se koriste također mogu biti zabranjene, ako su rastvorene u alkoholu (etanolu) ili su prorijeklom od nedozvoljenih sirovina kao što je E - 120 - karminska crvena boja koja se dobija od larvi kohineal insekata ili želtin koji je svinjskog porijekla.
Rinfuzna i ugostiteljska pakovanja sladoleda koja su nam dostupana u slastičarnicama i restoranima zauzimaju posebnu pažnju, zbog toga što nemaju istaknute deklaracije o sastavu sladoleda koji je u prodaji.
Da bi sladoled bio halal nephodno je da su svi sastojci dozvoljeni i da su u skladu sa zahtjevima i odredbama Halal standarda BAS 1049:2010. Agencija za certificiranje halal kvalitete u procesu halal certificiranja provjerava porijeklo i status svih aditiva i sirovina koje ulaze u sastav proizvoda i proizvodnih linija, pa se takvi proizvodi mogu nesmetano konzumirati.
- INTERNI AUDIT - određeni broj osoba u certificiranim firmama vrši stalni nadzor
nabave, proizvodnje, skladištenja i postupanja s proizvodima;
- AUDIT AGENCIJE - stručni saradnici Agencije putem najavljenih i nenajavljenih audita
provjeravaju da li se poštuju zahtjevi Halal standarda;
- LABARATORIJSKE ANALIZE - u suradnji sa nadležnim labaratorijama Agencija uzima
uzorke sirovina i gotovih proizvoda i provjerava da li se u njima nalaze sastojci koji
nisu halal.
Halal klanje je skup postupaka kojima se obezbjeđuje halal status mesa (i proizvoda od mesa) koje je muslimanima dozvoljeno za konzumiranje u skladu sa islamskim propisima. Ti propisi utvrđuju vrste životinja i način klanja koje moraju ispuniti odgovarujuće uslove.
Više o ovoj temi pročitajte na: Opći zahtjevi i pravila halal klanja
Validan Halal certifikat mora sadržavati sljedeće podatke:
a) Podatke o certificiranoj kompaniji (naziv, adresa sjedišta kompanije i/ili lokacije koje su obuhvaćene certificiranjem);
b) datum izdavanja, produženja ili obnove certifikacije;
c) datum isteka certifikata;
d) trajanje certifikacijskog ciklusa;
e) jedinstvenu identifikaciju dokumenta;
f) podatak o standardu i/ili drugom normativnom dokumentu na osnovu kojeg je obavljeno certificiranje;
g) opseg certifikacije (vrste proizvoda ili usluga koje su obuhvaćene certifikacijom);
h) naziv i adresa certifikacijskog tijela;
i) Certifikacijski znak koji se koristi za obilježavanje proizvoda/usluga;
j) drugi znakovi (poput akreditacijskog simbola) koji se koriste na certifikatu;
k) Ime, prezime i potpisi osoba ovlaštenih za certifikaciju;
l) Pečat ovlaštene institucije.
Zahtjevi za halal certifikacijsko tijelo:
1. Certifikacijsko tijelo mora biti registrirano u skladu sa važećim propisima i međunarodnim standardima;
2. Certifikacijsko tijelo mora imati sjedište i biti registrirano za obavljanje djelatnosti;
3. Certifikacijsko tijelo mora posjedovati saglasnost lokalne Islamske zajednice;
4. Identifikacija nadležnog islamskog/halal autoriteta (institucije);
5. Podatak o međunarodnoj akreditaciji ili registraciji u referentnim bazama podataka priznatih halal certifikacijskih tijela;
6. Certifikacijsko tijelo mora obavljati poslove halal certificiranja u skladu sa zahtjevima određenog Halal standarda;
7. Certifikacijsko tijelo mora imati kvalifikovano i stručno osoblje u obavljanju svoje djelatnosti;
8. Certifikacijsko tijelo mora imati kompetentne i kvalifikovane auditore koji obavljaju nadzor klijenata;
9. Certifikacijsko tijelo mora imati eksperte za islamska/šerijatska pitanja;
10. Certifikacijsko tijelo mora imati opisane procedure certificiranja i
11. Certifikacijsko tijelo mora biti tijelo koje je samostalno i odgovorno za realizaciju svoje djelatnosti, povjerljivo i nepristrasno za provođenje aktivnosti certifikacije.
Želatin je prozirna tvar bez boje i mirisa, lako lomljiva i gotovo neukusna čvrsta supstanca. To je protein proizveden djelimičnom hidrolizom kolagena iz kože, kostiju, vezivnog tkiva organa i drugog klaoničkog otpada životinja kao što su goveda, svinje i dr. Želatin se topi prilikom zagrijavanja a stvrdnjnava se hlađenjem. Zajedno sa vodom čini polu tvrdi koloidni gel.
Ukupna proizvodnja želatina u svijetu iznosi oko 300 000 tona godišnje, od toga 44% proizvedeno je od svinjske kože, 28% od goveđeg krzna, 27% od kostiju, a 1% od ostalih dijelova.
U zadnje vrijeme počela je proizvodnja želatina iz ribe kako bi se zadovoljile potrebe potrošača drugih konfesija.
Želatin je klasificiran kao aditiv i označava se brojem E 441.
Upotreba želatina je jako rasprostranjena. U farmaciji se koristi u proizvodnji kapusla, u kozmetici se dodaje u proizvode za podmlađivanje kože, bora, koristi se za izradu filmova za fotografiju, i dr. Kao dodatak hrani koristi se u želiranim i gumenim proizvodima, za formiranje pjene u proizvodnji machmallov biskvita, kolača i sličnih proizvoda. U prehrambenoj industriji koristi se za vezivanje vode u konzervama i instant supama, a koristi se u proizvodnji džemova, milerama, jogurta, sladoleda, voćnih sokova i drugih proizvoda.
U domaćistva dolazi u obliku granuliranog praha.
Želatin može biti haram, halal ili mešbuh. Generalno prema Halal standardu želatin je mešbuh tj. sumnjiv i kao takav se ne može koristiti u proizvodnji halal proizvoda dok se ne provjeri njegovo porijeklo.
Želatin životinjskog porijekla u proizvodnji može biti zamjenjen želatinom biljnog porijekla kao što je: škrob, alginat, pektin, agar-agar, carrageenan itd.
Na deklaraciji proizvoda naći ćemo da piše samo žalatin ili sredstvo za želiranje bez objašnjenja i deklaracije kojeg je porijekla. Takav želatin može biti goveđeg, svinjskog i ribljeg porijekla.
U procesu halal certificiranja proizvoda Agencija za certificiranje halal kvalitete provjerava porijeklo i status želatina, pa se takvi proizvodi mogu nesmetano konzumirati. Shodno tome, prije konzumiranja drugih želatiranih proizvoda Agencija preporučuje da se provjeri porijeklo želatina kod proizvođača.
Javite nam se
Tu smo da vam pomognemo 7 dana u sedmici i odgovorimo u roku od 24 sata. Također, većinu odgovora na vaša pitanja možete pronaći na stranici sa često postavljanim pitanjima (FAQ).
Informacije - Halal.ba
Turalibegova 73, Tuzla, Bosna i Hercegovina, 75000
+387 35 258 427
agencija@halal.ba
Ako ste novinar koji traži informacije o medijskim uslugama, kontaktirajte nas na:
agencija@halal.ba
